Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 28 min 30 sec ago

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobitnica priznanja „Knjižnica godine“

Thu, 11/12/2020 - 13:10

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 11. studenoga 2020. godine Hrvatsko knjižničarsko društvo svečano je obilježilo jubilarni, deseti Dan hrvatskih knjižnica te dodijelilo priznanje Knjižnica godine za ostvarene iznimne rezultate u području kreativnosti, inovativnosti i unapređivanja kvalitete rada u hrvatskim knjižnicama. Priznanje je ove godine dobila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zbog epidemioloških mjera broj je uzvanika bio ograničen, ali su svi zainteresirani svečanost mogli pratiti uz izravan prijenos na stranici Hrvatskoga knjižničarskog društva na Facebooku.

Na svečanome obilježavanju Dana hrvatskih knjižnica pozdravne su riječi uputili predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala i državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak.  Obrazloženje zašto je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobitnica ovogodišnjega priznanja pročitala je voditeljica Knjižnice Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članica Povjerenstva za dodjelu priznanja Knjižnica godine Andreja Tominac. NSK svoje vrijednosti uspostavlja i njeguje na tradiciji dugoj preko četiri stoljeća, organizira inovativne, kreativne, suvremene, dinamične i kvalitetne knjižnične usluge i programe u digitalnom okruženju namijenjene cjelokupnoj knjižničarskoj zajednici i svim građanima Republike Hrvatske te pridonosi razvoju nacionalne e-infrastrukture, piše, između ostaloga, u obrazloženju.

Zahvaljujem Hrvatskom knjižničarskom društvu što je prepoznalo naš rad tijekom ove, za sve nas iznimno teške godine, godine pune neizvjesnosti koja nas je tjerala da pomičemo granice vlastite izdržljivosti i da donosimo odluke i rješenja koja će biti na dobrobit, prije svega, okoline u kojoj radimo, a zatim i sveopće zajednice. Zajednički smo se zalagali za ciljeve te smo osvijestili i dijelimo ono što vjerujem da mnogi osjećaju – ponos što radimo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te što smo dio njezine povijesti i budućnosti. Ovo priznanje pripada svima nama, istaknula je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Svečanost obilježavanja priznanja Knjižnica godine svojim je online nastupom uveličao Miki Solus, šansonijer, reper i jazzer iz Zagreba, poznat po svojem ležernom pjevačkom izričaju i apsurdnim pjesmama u kojima kombinira humor s pop kulturom te šok s nevjericom.

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se od 2010. godine na poticaj Hrvatskoga knjižničarskog društva, na obljetnicu nadnevka donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama, kojim su postavljeni pravni temelji za planiran i sustavan rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica te svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja, a radi povećanja javne svijesti o značaju i ulozi knjižnica u razvoju lokalnih zajednica i društva u cjelini, Društvo do 15. studenoga 2020. godine provodi digitalnu kampanju pod nazivom Lista(j) za knjižnicu! Kad se priče razlistaju, knjižnice zablistaju!.

Knjižnice su javne kulturne ustanove namijenjene svima koji su u neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, znanošću, kreativnošću i umjetnošću. Potrebe i zahtjevi društva u odnosu na suvremene knjižnične usluge sve su veće i složenije, poručuju iz Hrvatskoga knjižničarskog društva te pozivaju knjižnice, njihove korisnike i sve građane da se uključe u stvaranje nove vizije hrvatskih knjižnica.

Pojedinosti o Kampanji.

[See image gallery at www.nsk.hr]

 

 

The post Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobitnica priznanja „Knjižnica godine“ appeared first on .

Projekti

Wed, 11/11/2020 - 09:00

Projektna djelatnost temelj je razvoja i napretka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.  Poslovi su u Knjižnici vrlo različiti, i to je možda ono što profesiju knjižničara i drugih stručnjaka u Knjižnici čini posebnom i upravo kroz projektnu djelatnost postoje mogućnosti za vrlo različita usmjerenja i interese, ponekad vrlo specifične. Svi oni vode svrsi djelovanja knjižnice, a to je da se koriste njezini resursi i usluge za individualni i cjelokupan društveni razvoj, kulturni i znanstveni. Poznato je da knjižnica postoji radi korisnika – za njih prikuplja i čuva nacionalnu baštinu bez koje bi se izgubio osobni i nacionalni identitet, obrađuje je i čini dostupnom i vidljivom, potiče i omogućuje njezino znanstveno vrjednovanje, podučava korisnike, posebno s obzirom na promijenjene načine stvaranja i prijenosa informacija, osigurava uvjete za komunikaciju, kao i za kulturnu i društvenu participaciju.

Projekti okupljaju na jednom mjestu stručnjake različitih profila i potiču ih da zajedničkim radom i sinergijom stvaraju i razvijaju za Knjižnicu najbolja rješenja, proizvode i usluge. Tu stručnjaci osim svoje kreativnosti i inovativnosti imaju mogućnost upoznati se sa stručnjacima različitih profila kako unutar Knjižnice tako i iz drugih ustanova srodne djelatnosti. Prilika je to da s njima u budućnosti kroz projekte pokrenu neke nove ideje koje će doprinijeti razvoju informacijsko-komunikacijske znanosti, a  samim time i društva u cjelini.

Projekti u tijeku

Digitalni laboratorij NSK: centar za primjenu i razvoj digitalnih tehnologija u knjižnicama

Nositelj projekta: NSK

Početak: siječanj 2020.

Završetak: prosinac 2020.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Glagoljski natpisi na portalima Hrvatska glagoljica i Glagolitic.eu

Nositelj projekta: NSK

Početak: veljača 2020.

Završetak: veljača 2021.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Hrvatski prvotisci: popis i opis prvotisaka u hrvatskim crkvenim i svjetovnim ustanovama

Nositelj projekta: NSK

Početak: siječanj 2009.

Završetak: prosinac 2021./2022.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Izložba Hrvatska lijepa knjiga (Book Art)

Nositelj projekta: NSK

Početak: rujan 2019.

Završetak: prosinac 2021.

Financiranje: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Putovanje izložbe Marko Marulić – europski humanista po Švicarskoj

Nositelj projekta: NSK

Početak: rujan 2019.

Završetak: prosinac 2021.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Razvoj Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima

Nositelj projekta: NSK

Početak: siječanj 2020.

Završetak: prosinac 2021.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Smart Library NSK: tehnologija interneta stvari u suvremenoj knjižnici

Nositelj projekta: NSK

Početak: siječanj 2020.

Završetak: prosinac 2021.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Središnji sustav za narodne knjižnice

Nositelj projekta: NSK

Početak: siječanj 2020.

Završetak: prosinac 2021.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Zamjena publikacija – sinergija različitih jezika, kulture i znanosti

Nositelj projekta: NSK

Početak: siječanj 2020.

Završetak: prosinac 2020.

Financiranje: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

 

 

 

 

The post Projekti appeared first on .

„Zvane Črnja“ – izložba na portalu Virtualne izložbe NSK u povodu 100. obljetnice rođenja Zvane Črnje

Tue, 11/10/2020 - 09:35

Na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Virtualne izložbe NSK dostupna je izložba Zvane Črnja, izrađena u suradnji NSK i Državnog arhiva u Pazinu u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskog pjesnika, publicista, esejista i kulturnog povjesničara Zvane Črnje.

Zvane Črnja (1920. – 1991.) kroz svoj bogat rad isticao se u esejistici, kulturologiji, ali i u filmologiji. Na hrvatskoj književnoj sceni ostao je zapamćen kao esejist, kulturolog, scenarist, novinar i urednik, a kao filmski dramaturg radio je na scenarijima te pisao filmske kritike i osvrte. Za potrebe izložbe korišteno je arhivsko gradivo i knjižnična građa pazinskog Arhiva, arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva i Župnog ureda u Žminju, izvori digitalne zbirke Alda Klimana te građa o Zvani Črnji koju posjeduje Čakavski sabor u Žminju.

Izložba je izrađena korištenjem predloška u obliku vremenske lente te donosi pregled važnih događaja iz autorova života s popratnim tekstovima te fotografijama i arhivskim gradivom. U sklopu izložbe dostupne su i preslike naslovnica Črnjinih knjiga popraćene kratkim tekstom o svakom pojedinom djelu, a predstavljena su i društvena i književna priznanja koja je dobio za književni rad, ponajprije za svoj čakavski pjesnički opus.

Portal Virtualne izložbe NSK ima za cilj predstaviti i unaprijediti kreativno korištenje digitalne građe kroz izgradnju mreže virtualnih izložbi, digitalno pripovijedanje, virtualno povezivanje digitalnog sadržaja i njegovu kontekstualizaciju, okupljanje i zajedničko predstavljanje virtualnih izložbi, suradnju u izradi virtualnih izložbi, edukaciji i pružanju pomoći u korištenju alata za izradu virtualnih izložbi te suradnju u razvoju i implementaciji novih alata.

Na Portalu je trenutačno dostupno 30 virtualnih izložbi knjižnica, arhiva, muzeja i ostalih ustanova od kojih je dio izrađen u sustavu NSK, a dio u sustavima ustanova koje na Portalu predstavljaju svoj rad i kulturnu baštinu.

The post „Zvane Črnja“ – izložba na portalu Virtualne izložbe NSK u povodu 100. obljetnice rođenja Zvane Črnje appeared first on .

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2020.

Tue, 11/10/2020 - 09:31

Knjigu vrati, ništa ne plati! 

U povodu obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2020. i Dana hrvatskih knjižnica, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine od 11. do 13. studenoga 2020. godine.

Knjige se  vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2020. appeared first on .

Jubilarno obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica u znaku dodjele priznanja NSK za knjižnicu godine

Fri, 11/06/2020 - 14:11

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponosna je dobitnica priznanja Knjižnica godine. Svečanost dodjele ovoga značajnog priznanja središnje je događanje obilježavanja jubilarnoga desetog Dana hrvatskih knjižnica koje organizira Hrvatsko knjižničarsko društvo i održat će se 11. studenoga 2020. godine u 13 sati uz izravan prijenos koji će se moći pratiti na stranici Hrvatskoga knjižničarskog društva na Facebooku.

Dan hrvatskih knjižnica obilježava se od 2010. godine na poticaj Hrvatskoga knjižničarskog društva, na obljetnicu nadnevka donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama, kojim su postavljeni pravni temelji za planiran i sustavan rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica te svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

U sklopu njegova ovogodišnjeg obilježavanja, a radi povećanja javne svijesti o značaju i ulozi knjižnica u razvoju lokalnih zajednica i društva u cjelini, Društvo do 15. studenoga 2020. godine provodi digitalnu kampanju pod nazivom Lista(j) za knjižnicu! Kad se priče razlistaju, knjižnice zablistaju!.

Knjižnice su javne kulturne ustanove namijenjene svima koji su u neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, znanošću, kreativnošću i umjetnošću. Potrebe i zahtjevi društva u odnosu na suvremene knjižnične usluge sve su veće i složenije, poručuju iz Hrvatskoga knjižničarskog društva te pozivaju knjižnice, njihove korisnike i sve građane da se uključe u stvaranje nove vizije hrvatskih knjižnica.

Digitalnu priču u kojoj će predstaviti svoju viziju hrvatskih knjižnica, svi zainteresirani mogu poslati preko mrežnoga obrasca Društva u kojem god formatu žele. Hrvatsko knjižničarsko društvo na temelju odabira najboljih sadržaja izradit će putokaz u budućnost hrvatskih knjižnica, a na taj način i smjernice za njihov daljnji doprinos izgradnji boljega i sretnijega društva.

The post Jubilarno obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica u znaku dodjele priznanja NSK za knjižnicu godine appeared first on .

Prof. dr. sc. Mirna Willer dobitnica nagrade IFLA Scroll of Appreciation

Fri, 11/06/2020 - 12:00

Umirovljena profesorica Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i nekadašnja djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Mirna Willer dobitnica je najznačajnije međunarodne godišnje nagrade IFLA-e (The International Federation of Library Associations and Institutions) za 2020. godinu pod nazivom IFLA Scroll of Appreciation koja se dodjeljuje za poseban doprinos knjižničarstvu.

Prof. dr. sc. Mirna Willer nagradu je dobila zbog predanoga rada u sklopu IFLA-e, u područjima povezanima s bibliografskom organizacijom informacija, strojnočitljivim formatom UNIMARC te konceptualnim modelima u području bibliografske organizacije informacija, kao i u kontaktnim područjima. Radu IFLA-e pridonijela je tijekom gotovo 30 godina aktivnoga članstva.

U svim je navedenim područjima, kao i u brojnim drugim, poticala razvoj bibliografskih standarda, formata, pravilnika i konceptualnih modela. Bila je i autor niza znanstvenih i stručnih radova, monografija i uredničkih knjiga.

Ostavila je i neizbrisiv trag u svojem radu na Sveučilištu i posvećenosti obrazovanju budućih naraštaja knjižničara.

Prof. dr. sc. Mirna Willer na stručnome skupu u NSK „Sistemsko knjižničarstvo 2018.: Knjižnični informacijski sustavi i formati: prema postMARC okruženju“.

The post Prof. dr. sc. Mirna Willer dobitnica nagrade IFLA Scroll of Appreciation appeared first on .

Tematska zbirka „Zaštita okoliša“ na Hrvatskom arhivu weba

Thu, 11/05/2020 - 09:31

Posljednjih godina raste svijest o aktivnostima u području zaštite okoliša i održivog korištenja prirodnih resursa, a ove godine se i obilježila 50. godišnjica Dana planeta Zemlje. Slijedom toga, nastaju mnogi mrežni izvori s tematikom zaštite okoliša. Budući da su takvi sadržaji podložni brzim promjenama i nestanku s interneta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je suradnjom svojih odsjeka, Zbirke službenih publikacija i Hrvatskog arhiva weba, prikupila, trajno pohranila i dala na korištenje raznovrsni izbor mrežnih stranica na temu zaštite okoliša. Arhivirane kopije mrežnih stranica javno su dostupne i pohranjene na način da se korisnicima omogući cjelovito iskustvo pregledavanja sadržaja, uz puni doživljaj izgleda i dinamičnih elemenata (engl. look and feel) izvornika. Prikupljeno je 208 URL-ova ukupne veličine 228 GB.

Odabrani sadržaji uključuju hrvatske mrežne stranice tijela javne vlasti, ministarstava, državnih upravnih organizacija, gospodarstvenih ustanova, kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i športskih ustanova kao i ustanova za zaštitu okoliša te drugih sličnih tijela i udruga na području Republike Hrvatske. Osim službenih mrežnih stranica, tematska zbirka pokriva i sadržaje hrvatskih news portala. Sadržaj se odnosi na širu tematiku zaštite okoliša, uključujući klimatske promjene, energetsku učinkovitost, gospodarenje otpadom, kontrolu industrijskog onečišćenja, zaštitu voda, recikliranje i slično, kao i aktualne programe, projekte, akcije i pokrete iste tematike.

U sklopu tematske zbirke Zaštita okoliša korisnici na jednom mjestu mogu istražiti ovu vrlu važnu temu i osvijestiti važnost očuvanja prirode.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Tematska zbirka „Zaštita okoliša“ na Hrvatskom arhivu weba appeared first on .

„Moja poezija izraz je mojeg života…“ – uz 115. obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića

Wed, 11/04/2020 - 09:27

Dugo u noć, u zimsku gluhu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

Njen pognuti lik i prosjede njene kose
Odavna je već zališe suzama.

Trak lampe s prozora pružen je čitavim dvorištem
Po snijegu što vani pada
U tišini bez kraja, u tišini bez kraja:
Anđeli s neba, nježnim rukama,
Spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju
Pazeć da ne bi zlato moje probudili.

Dugo u noć, u zimsku pustu noć,
Moja mati bijelo platno tka.

O, majko žalosna! kaži, što sja
U tvojim očima

Dugo u noć, u zimsku bijelu noć?

(Dugo u noć, u zimsku bijelu noć)

U skromnoj seoskoj kući 4. studenoga 1905. godine rođen je dječak imenom Dragutin Tadijanović, dijete koje će kao čovjek i pjesnik svojim radom obilježiti cijelo jedno stoljeće.

Dragutin Tadijanović, najdugovječniji hrvatski pjesnik koji je 90-ak godina ispisivao odu hrvatskomu pjesništvu i hrvatskoj kulturi ostavio je iza sebe brojne pjesme, zapise i sjećanja koja će zasigurno živjeti s mnogim budućim naraštajima.

Tadija, kako su ga zvali od milja, bio je najomiljeniji hrvatski pjesnik koji je cijeli svoj životni vijek utkao u svoja djela i zato ne čudi što je još za života dobio ne samo sabrana, izabrana i bibliofilska izdanja svojih djela, sve moguće nagrade i priznanja već i biste i škole, zvijezdu slavnih na opatijskoj obali, pa čak i spomen-dom u Slavonskome Brodu koji čuva uspomenu na život i djelo svojega velikana, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti utemeljila je nagradu koja nosi njegovo ime.

Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju u blizini Slavonskoga Broda. Nižu pučku školu pohađao je u Podvinju, a realnu gimnaziju u Slavonskome Brodu.

Svoj umjetnički put na neki način započeo je 1920. godine, stanujući u brodskome samostanu, gdje je počeo pisati pjesme. Svoje daljnje školovanje usporedno sa svojim umjetničkim načinom života nastavlja u Zagrebu na Gospodarsko-šumarskome fakultetu, gdje je nakon upisa vrlo brzo prešao na Filozofski fakultet, smjer povijest južnoslavenske književnosti i filozofija. Diplomu je dobio 1937. godine. Bio je niz godina urednik književnih izdanja u Nakladnome zavodu Hrvatske i Zori. Godine 1953. utemeljio je Institut za hrvatski jezik pri HAZU, čiji je upravitelj bio do 1973. godine. Bio je redoviti član HAZU te predsjednik Društva hrvatskih književnika. Priredio je više antologija, među kojima su Hrvatska moderna lirika (1933.), Novija hrvatska poezija (1952.), Antologija hrvatskih pjesama u prozi (1958.) i dr. Njegove su zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika, od esperanta do hindu i kineskoga jezika.

Za života je objavio više od 500 pjesama u 40-ak zbiraka, od kojih su najpoznatije: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne svirale, Prsten, Kruh svagdanji, More u meni, Dom tajnovitosti, Čarolije i mnoga druga djela ovoga velikog književnika.

Tadijanović je u svojem poetskom opusu izgradio jedan lirski svijet u kojem se potpuno ogleda on sam, napisavši svojevrsnu autobiografiju u stihovima. Lirske mu se teme kreću, od dječačkih, naivnih opsesija zatvorenih u pejsaže rodnoga Rastušja, preko nostalgičnih sjećanja na djetinjstvo i mladost, do tragičnoga sukoba sela i grada. Nadahnuće i svježina Tadijanovićeva pjesništva svjedočili su o mladenačkoj energiji i životnoj radosti koja ga je pratila do samoga kraja. Njegov je izraz jedinstven i neponovljiv; oslobodivši svoju poeziju dekorativnih elemenata, on je u slobodnome nevezanom stihu ostvario izvanrednu arhitekturu pjesme, naglašen ritam i muzikalnost stihova.

U povodu stotoga rođendana Dragutina Tadijanovića i tridesete obljetnice Zagrebačkoga knjižničarskog društva, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Zagrebačko knjižničarsko društvo organizirali su svečanost s izložbom Tadijinih 100 u 100 – Izbor stotinu knjiga o stotom rođendanu barda hrvatske književnosti. Tom je prigodom književniku uručena počasna iskaznica Zagrebačkoga knjižničarskog društva.

Dragutin Tadijanović još je jedna od osoba koja je svojim djelima uljepšala i obogatila našu književnost, dajući joj posebnu notu umjetnosti. Pokazao nam je kako se u nekoliko riječi može skupiti cijela jedna ideja, a baš je to on i ponajbolje radio. Znao je prenijeti dio sebe u pjesmu, zato su one toliko posebne i lijepe.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 410 zapisa o njegovim djelima.

Hrvatski pjesnik Dragutin Tadijanović preminuo je u Zagrebu 27. lipnja 2007. godine.

Sav moj život je u mojim pjesmama.
Dok one žive, živjet ću i ja.

Autor fotografije: Damir Jelić (CC BY-SA 3.0).

 

The post „Moja poezija izraz je mojeg života…“ – uz 115. obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića appeared first on .

NSK i Digitalni laboratorij NSK partneri virtualne utrke „Cener po kvartu“

Wed, 11/04/2020 - 08:22

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Digitalni laboratorij NSK uspostavili su suradnju s Društvom športske rekreacije Aktivan život, organizatorima Zagrebačkoga noćnog cenera koji će se zbog epidemiološke situacije održati u virtualnome izdanju.

Kao i prethodnih osam godina, i ove su godine 8. studenoga zagrebačkim ulicama trebale trčati tisuće trkača iz Hrvatske i inozemstva na tradicionalnoj uličnoj utrci Zagrebački noćni cener. Zbog epidemiološke situacije u zemlji fizičko izdanje tradicionalne zagrebačke ulične utrke koje je trebalo krenuti ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otkazano je nakon, kako na mrežnim stranicama Cenera ističu organizatori, brojnih neprospavanih noći, telefonskih razgovora te velikoga truda i rada članova organizacijskoga tima.

Cener je doživio potres baš kao i Zagreb u ožujku, ali to ga neće slomiti, poručuju ipak organizatori i pozivaju sve ljubitelje ovoga sporta na virtualno izdanje Cenera pod nazivom Cener po kvartu.

Zanimljivost je da će, zahvaljujući djelatnicima Digitalnoga laboratorija NSK, troje najbržih trkača u kategoriji žena i muškaraca virtualnoga Cenera prvi put dobiti medalje isprintane na 3D pisaču.

Virtualni Cener po kvartu održava se do 8. studenoga, a sve pojedinosti o utrci dostupne su na mrežnoj stranici i stranici Zagrebačkoga noćnog cenera na Facebooku.

Suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s Društvom športske rekreacije Aktivan život nastavak je djelovanja Knjižnice na promicanju aktivnoga načina života građana u sklopu kojega je vježbanjem na radnome mjestu u rujnu ove godine obilježen i Europski tjedan sporta.

The post NSK i Digitalni laboratorij NSK partneri virtualne utrke „Cener po kvartu“ appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 11/04/2020 - 08:14

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za financijske i pravne poslove.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 4. studenoga 2020.

Wed, 11/04/2020 - 08:10

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske
– pomoćnik glavnoga ravnatelja za financijske i pravne poslove.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 4. studenoga 2020. appeared first on .

In memoriam Mladen Kušec

Tue, 11/03/2020 - 15:04

Dana 2. studenog 2020. godine, u 83. godini života, napustio nas je Mladen Kušec, istaknuti hrvatski književnik, novinar i publicist, koji je svoj dugogodišnji profesionalni rad prije svega posvetio djeci i mladima. Uzajamna naklonost između Kušeca, neprijepornog miljenika djece, i djece, koja su za njega uvijek bila nepresušni izvor nadahnuća, iznjedrila je bogatstvo trajno zabilježene dječje mudrosti koja bi bez Kušeca i njegova urođenog dara da nam odškrine dječji svijet puno teže našla put izvan granica tog svijeta.

Prošle je godine u povodu obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige bio gost u sklopu programa svečanosti Knjižna booka koji se već niz godina održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a u kojoj prigodi smo mogli svjedočiti još jednom Kušecovu živopisnom susretu s djecom.

Mladen Kušec rođen je 1938. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju te diplomirao na Filozofskom fakultetu. Na Radioteleviziji Zagreb počeo je raditi 1963. godine, istaknuvši se kao novinar i urednik radijskih i televizijskih emisija za djecu i mlade Tonkica Palonkica, frrr…, Patuljci pojma nemaju, Hihotići, Bijela vrana i dr. U razdoblju od 1989. do 1994. godine bio je urednik Obrazovnog i dječjeg programa Hrvatskog radija, a potom i glavni urednik Radio Sljemena. Autor je tridesetak knjiga za djecu i mlade (Dobar dan, Volim te, Plavi kaputić, Lili i Vili, Slijedi me i dr.), a uređivao je i originalni radijski putopis Zagonetno putovanje – Putujemo Hrvatskom.

Dobitnik je niza nagrada, među kojima su nagrada Hrvatskog novinarskog društva Zlatno pero za roman Donatela (1989.), nastao prema jedinstvenoj radijskoj emisiji Bijela vrana, te nagrada Mato Lovrak za roman Mama, tata i ja (1992.). Godine 1991. dobio je nagradu Hrvatske radiotelevizije za životno djelo Ivan Šibl, a za već spomenutu, kultnu radijsku emisiju Bijela vrana 2018. godine nagrađen je Večernjakovom ružom.

The post In memoriam Mladen Kušec appeared first on .

„Sveučilište – jučer, danas, sutra“ – virtualna izložba u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu

Tue, 11/03/2020 - 12:54

U povodu obilježavanja ovogodišnjeg Dana Sveučilišta u Zagrebu na portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Virtualne izložbe NSK objavljena je izložba Sveučilište – jučer, danas, sutra, pripremljena u sklopu projekta koji je Sveučilište provelo u suradnji s Knjižnicom, pod nazivom Virtualna izložba 350. godina Sveučilišta u Zagrebu.

Dan Sveučilišta obilježava se 3. studenog, na dan kada je na saboru Hrvatskog kraljevstva 1671. godine prihvaćena odluka rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. kojom je dvije godine ranije, 23. rujna 1669. godine, Isusovačka akademija, preteča današnjeg Sveučilišta, stekla status sveučilišne ustanove.

Ova virtualna izložba predstavlja 350 godina neprekinutog djelovanja najstarijeg hrvatskog sveučilišta s neprekidnim djelovanjem i jednog od najstarijih u Europi te na vremenskoj lenti daje pregled ključnih trenutaka iz njegove povijesti i povijesti njegovih sastavnica, pružajući uvid u najstarije spomene relevantnih događaja, tema ili lokaliteta, s prikazom rektora Sveučilišta od 1874. godine do danas. Svi sadržaji predstavljeni na vremenskoj lenti slikovno su i/ili tekstualno povezani sa sadašnjošću, kako bi ih se što više približilo suvremenom virtualnom posjetitelju.

U sklopu izložbe istraživačima su dostupne cjelovite preslike knjiga, časopisa, disertacija i arhivske građe sadržajno povezane sa Sveučilištem i njegovim djelovanjem, a povijest Sveučilišta predstavljena je i kroz stručne i znanstvene radove o povijesnim događajima na Sveučilištu iz digitalnih zbirki Sveučilišta i Knjižnice, kao i onih Knjižnica grada Zagreba te Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu Sveučilištu i svim njegovim djelatnicima čestita njihov dan.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post „Sveučilište – jučer, danas, sutra“ – virtualna izložba u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu appeared first on .

Održan stručni skup „Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima“

Tue, 11/03/2020 - 10:56

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. listopada 2020. godine održan je deseti samostalni stručni skup Hrvatske udruge školskih knjižničara pod nazivom Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima.

Na svečanome su otvorenju nazočne pozdravili predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Naziv ovogodišnjeg skupa, Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima inspiriran je poznatom izrekom Dao ti Bog da živiš u zanimljivim vremenima.

Uz stručni skup održana je i 18. izborna Skupština te svečana dodjela Nagrade Višnja Šeta i Nagrade poezija među profesijama za 2020. godinu.

Nagradu Višnja Šeta dobile su Goranka Braim Vlahović i Irena Bando, a Nagradu poezija među profesijama Nikolina Hader.

The post Održan stručni skup „Živjeti u ‘zanimljivim’ vremenima“ appeared first on .

Citat 2. studenog 2020.

Mon, 11/02/2020 - 08:57

Vojnik sam pisane riječi, ne mača.

The post Citat 2. studenog 2020. appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Gustava Krkleca

Fri, 10/30/2020 - 10:08

Blagdan Svih svetih i Dušni dan uvijek su posebni dani u godini kada usporimo korak i posvetimo naša razmišljanja i uspomene svojim najmilijima koji nisu više s nama, ali razmišljamo i o tome kako ćemo i mi jednom krenuti s ovoga svijeta u vječnost. Sjećamo se svih onih koje smo jednom poznavali, a danas nisu među nama. Ovo razmišljanje završit ćemo porukom našega poznatog suvremenika i nobelovca Ive Andrića: „Živite i borite se kako najbolje umijete, molite se Bogu i volite svu prirodu, ali najviše ljubavi, pažnje i sućuti, ostavite za ljude, ubogu braću svoju, čiji je život nestalni pramen svjetla između dviju beskonačnosti.“

Uoči blagdana Svih svetih prisjećamo se istaknutoga hrvatskog pjesnika Gustava Krkleca koji je 30. listopada napustio zemaljsku tamnicu vremena i otišao svojom dalekom, nebeskom, srebrnom cestom.

Nema me više! Ispod kišobrana
sumnjivo lice tužnom skupu zbori:
„Na našem stablu nesta jedna grana
i jedan list u našoj zelen-gori…”

I brzojavi stižu sa svih strana,
vijenci i trake; tutnje kolodvori:
Šeširi crni poput crnih vrana:
„Gubitak težak! Sve nas tuga mori!“

A mene nema! Ali kiša pljušti.
I krošnja vrbe ponad mene šušti.
Čemu se oblak u tom času proli?

Ne mogu reći, a da mogu, ja bi
viknuo svima u toj mračnoj grabi:
„Nek samo pljušti.
Baš me prsluk boli!“

(Umjesto oporuke)

Gustav Krklec, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, rođen je 23. lipnja 1899. godine u mjestu Udbinja kraj Karlovca. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskome zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu.

U svijet literature ušao je vrlo mlad, još kao šesnaestogodišnji varaždinski gimnazijalac. Javlja se istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem. U Krklecovoj književnoj biografiji posebno je bitna 1919. godina, kada zajedno s A. B. Šimićem i Nikolom Miličevićem pokreće književni časopis Juriš i kada mu u Zagrebu izlazi prva pjesnička zbirka Lirika. Iste je godine u časopisu Scena tiskana i njegova jedina drama Grobnica, koja mu za života nije praizvedena. Poput Grobnice ostao je podjednako književnokritički nezapažen i Krklecov prvi i jedini roman Beskućnici, tiskan u Zagrebu 1921. godine. Druga je Krklecova pjesnička zbirka Srebrna cesta, objavljena također 1921. godine, koja je zbog velika odjeka publike i kritike doživjela i drugo izdanje 1928. godine. Srebrnom cestom najavio je i neke od bitnih odrednica vlastite poetike: konciznost, neposrednost i preciznost lirskoga iskaza, kojim se očituju vedrina i životna radost, ali i prepoznatljive metafizičke tjeskobe.

Borbenost i žustrina krasile su njegov temperament od rane mladosti pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena morao je ponovno mijenjati gimnaziju te odlazi na Sušak. U jesen 1921. godine počeo je studij filozofije i psihologije u Zagrebu, potom je otišao u Prag, asistirao je kod Karela Čapeka te odlazi u Beograd, gdje ostaje do 1941. godine. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke Darovi za bezimenu (1942.) i Tamnica vremena (1944.). U međuvremenu svoju je osebujnu fizionomiju ostvario zbirkama Nove pjesme (1923.), Ljubav ptica (1926.), Izlet u nebo (1928.) i San pod brezom (1940.).

Tijekom rata nakratko se preselio sa suprugom Mirjanom u Slankamen, a kraj je rata dočekao u Samoboru. Poslije rata vratio se u Zagreb, a u rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu.

Uz poeziju, Krklec je pisao i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkoga, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. U starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu, objavljujući ih u časopisu Radost, kojemu je bio jedan od utemeljitelja, a objavio je i više zbiraka dječjih pjesama  Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Još je za života Gustav Krklec za svoje plodno i vrijedno književno stvaralaštvo primio brojna stručna i društvena priznanja, među kojima i Nagradu za životno djelo Vladimir Nazor (1969.). U prigodi stote obljetnice piščeva rođenja, 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu, u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu trajan znamen, spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je 380 zapisa o njegovim djelima.

Čitajući djela i literaturu o tome jedinstvenom umjetniku, o njegovu životu i opusu, stekli smo dojam da je bio jedinstvena razigrana duša koja je uživala u životu. Živio je zanimljivo, obišao velik dio svijeta, ali se uvijek vraćao svojem rodnom Zagorju. Za sebe je rekao: „Sretan sam jer sam čovjek.“

Gustav Krklec preminuo je 30. listopada 1977. godine u Zagrebu.

Ja nikada nisam htio da pjevam ni pticama, ni zvijerima, ni stablima, ni talasima morskim, već srcu ljudskom, i tražio sam ritam, riječ i zvuk za to, za takvo srce, meni uvijek blizo i srodno, a ipak tako svoje, tako zagonetno. I kad to srce nije razumjelo jedan glas, ja sam, na svojoj svirali, – ne na harfi ili na liri – izvabio drugi, bliži zvuk, pastirski, ja sam pokušao da sviram svirku od pastira rodnog sela zagorskog.
Nemam, dakle, niti sam imao ikad pretenzija koje su drugi, gotovo uvijek, silom, htjeli da mi nametnu. Ovaj krug, ova cjelina, ovaj splet, ovaj svijet koji sam dao, koji je sav tu, neka bude kao vrelo bar za jednu kap vode žednome, neka bude bar jedan trak svjetlosti u mraku, neka bude blagi melem, neka bude šta hoće, ali svakako će biti jedan – možda mali, ali dostižan – dio onog mene koji sam bio najbliži nedostižnome, neizmjernome.

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz obljetnicu smrti Gustava Krkleca appeared first on .

Novo radno vrijeme Večernjega rada NSK

Fri, 10/30/2020 - 08:20

Zbog situacije nastale širenjem bolesti COVID-19 od ponedjeljka 2. studenoga 2020. godine korisnicima je usluga Večernjega rada NSK dostupna od 21 do 22 sata.

Predbilježbe za korištenje usluge primaju se preko aplikacije, telefonski na 01/6164 002 ili osobno u Informacijskome centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

U skladu s mjerama fizičke udaljenosti u prostoru provođenja Usluge (nulta razina) istodobno može boraviti najviše 65 osoba.

Korisnicima se prilikom ulaska u Knjižnicu beskontaktnim toplomjerom mjeri tjelesna temperatura te je onemogućen ulazak onima s izmjerenom temperaturom 37.2 °C i više.

Pri svakome izlasku iz korisničkoga dijela Knjižnice (izlazna rampa) korisnici su dužni ponijeti svoje stvari sa sobom. Povratak u prostor za nastavak korištenja usluge Večernjega rada nije moguć.

Korisnicima se preporučuje nošenje zaštitnih masaka. Dužni su koristiti košarice te se kretati u posebno označenim prostorima, pridržavajući se mjera fizičke udaljenosti, samozaštite i zaštite drugih.

 

The post Novo radno vrijeme Večernjega rada NSK appeared first on .

„Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz 112. obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića

Thu, 10/29/2020 - 08:25

… I tebi baš što goriš plamenom
Od ideala silnih, vječitih,
Ta sjajna vatra crna bit će smrt
Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
U ideale svoje sumnjati!

(Mojsije)

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati! – poznati su stihovi koje je velikan hrvatske poezije Silvije Strahimir Kranjčević izrekao u svojoj pjesmi Mojsije.

Jedan od najistaknutijih pjesnika hrvatskoga realizma i pravaš Silvije Strahimir Kranjčević rođen je 17. veljače 1865. godine u Senju. U rodnome je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. godine odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju. Smatra se kako je boravak u Rimu na njega ostavio poseban dojam koji je poslije pokušao prenijeti kroz pjesme. U Zagrebu završava jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe te odlazi službovati u Bosnu i Hercegovinu jer se nije mogao zaposliti u Khuenovoj Hrvatskoj. Mostar, Livno, Bijeljina, Sarajevo – to su njegove životne postaje, gradovi u kojima nije samo ostvarivao svoju egzistenciju nego i pjesnički sazrijevao. Prvu pjesmu objavio je i on u Hrvatskoj vili (1883.), mjesec-dva prije odlaska u Rim. U uredništvu, koje tada već vodi Eugen Kumičić, borbeni stihovi mladoga, posve nepoznatoga pjesnika, dočekani su oduševljeno i proročanski: „Taj će vam biti najbolji hrvatski pjesnik!“ Iz Rima šalje još dvije pjesme šušačkoj Slobodi, a vrativši se iz Rima, objavljuje u Viencu pjesmu Noć na Foru i u Senju, odmah zatim, prvu zbirku Bugarkinje (1884.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ZagrebuBugarkinje su bile dočekane s naglašenim priznanjima; Milivoj Šrepel napisao je o njima prvu kritiku, s puno izričitih pohvala. Do sljedeće njegove zbirke (Izabrane pjesme, 1898.) proći će više od deset godina, od nje do sljedeće (Trzaji, 1902.) još četiri, a onda još šest do posljednje (Pjesme, 1908.). Sve one potvrđuju da su godine provedene u Bijeljini (1888. – 1892.) i drugi put u Livnu (1892. – 1893.) bile njegovo najplodnije razdoblje pune pjesničke zrelosti. Kranjčević je počeo kao domoljubni pjesnik, a predstavio se i kao socijalno-satirički pjesnik. Progovorio je o bijedi malih ljudi, radnicima (Radniku), hrvatskim iseljenicima, o beskičmenjacima (Gospodskom Kastoru). Kao pjesnik misaonih pjesama (Mojsije, Zadnji Adam i dr.) zaokupljen je motivima slobode, ropstva, vjere u ideale, traženjem smisla života, čovjekovim položajem u svijetu, biblijskim motivima, motivom Krista (Eli! Eli! Lama azavtani?!). Kranjčević je i pjesnik intimnoga nadahnuća te pjesnik krajolika (Iza spuštenih trepavica). Ako je osamdesetih godina 19. stoljeća hrvatskom književnošću prevladavala proza, devedesetih godina prvenstvo pripada Kranjčevićevu pjesništvu. U Sarajevu osam godina (1895. – 1903.) uređuje književni časopis Nadu, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Tada je uživao veliku slobodu kao književnik i stekao velik ugled.
Stvorio je novi pjesnički govor u hrvatskoj književnosti i uzdigao hrvatsko pjesništvo na europsku razinu.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 215 zapisa o njegovim djelima.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, preminuo je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine nakon teške bolesti, ne navršivši četrdeset četvrtu godinu života.

The post „Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!“ – uz 112. obljetnicu smrti S. S. Kranjčevića appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 10/28/2020 - 08:31

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 28. listopada 2020.

Wed, 10/28/2020 - 08:23

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– viši knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– diplomirani knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 28. listopada 2020. appeared first on .

Pages