Dabar

Subscribe to Dabar feed
Updated: 5 hours 53 min ago

Dabar usklađen s pravilima web pristupačnosti

Fri, 05/29/2020 - 13:06

Kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo korištenje repozitorija u Dabru, tim Srca doradio je sučelje repozitorija sukladno dobrim praksama web pristupačnosti. S tim doradama su sadržaji svih repozitorija postali pristupačniji osobama koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su upute za izradu pristupačnih tekstualnih dokumenata. Navedene promjene i upute će vlasnicima repozitorija pojednostavniti ispunjavanje obaveze propisane Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora RH.

Dorade sučelja 

Izrađen je, i u sučelje uključen, poseban widget koji omogućava jednostavno mijenjanje veličine slova bez gubitka okolnog teksta te podešavanje odgovarajućeg kontrasta u odnosu na pozadinu stranice. Pomoću widgeta može se uključiti podcrtavanje poveznica te promijeniti font teksta u font pogodan za osobe s disleksijom.

Na stranice repozitorija i Dabra je na sve slike i složene prikaze poput grafova dodan prikladan tekstualni opis korištenjem alt atributa (engl. the alternative text attribute). HTML forme su oblikovane tako da omogućavaju logično kretanje unutar aplikacije, a sadržaj se prilagođava različitim dimenzijama uređaja s kojih im se pristupa. Koristi se vizualni indikator fokusa kako bi se bolje usmjerila pozornost korisnika i omogućilo čitaču zaslona utvrđivanje fokusa.

Prilagođen je i prikaz multimedijalnih sadržaja pa je uz video dodana informacija da video može sadržavati bljeskajuće elemente koji mogu izazvati smetnje kod osoba s poremećajem senzorne integracije i drugim neurološkim smetnjama. Vlasnicima repozitorija je omogućeno dodavanje prikladnih titlova, tekstualnih opisa ili/i prijepisa audio i video sadržajima.

Pristupačnost dokumenata

Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su Upute za kreiranje i provjeru pristupačnosti dokumenata u kojima je pojašnjeno kako urediti dokumente u skladu s dobrim praksama pristupačnosti. Dodatno je pojašnjeno na koji način korisnik može provesti provjeru pristupačnosti postojećih PDF dokumenata odnosno kako napraviti PDF dokument iz Microsoft Office dokumenta.

Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja

Tijela javnog sektora obavezna su osigurati pristupačnost svojih mrežnih lokacija u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) od 23. rujna 2019., kojim se u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora.

Navedene dorade sučelja učinile su repozitorije u Dabru usklađenima s dobrim praksama pristupačnosti, ali je odgovornost vlasnika repozitorija da i sadržaji koje pohranjuju budu pristupačni. Zasigurno ima prostora za unapređenje i sučelja repozitorija i uputa pa molimo da svoje konstruktivne prijedloge javite timu Dabra.

RDA događanje „Istraživački podaci-što s njima?“ održat će se online

Wed, 05/20/2020 - 10:18

SRCE kao hrvatski nacionalni RDA čvor u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom u Rijeci, Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu održat će seriju webinar pod nazivom „Istraživački podaci-što s njima?“.

Prvi webinar održat će se 25. svibnja 2020. godine s početkom u 10:00 sati te je namijenjen prvenstveno knjižničarima. Svi zainteresirani imat će priliku čuti više o temama vezanim uz RDA smjernice i rezultate kao što je dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“, FAIR načela i podaci, poticanju istraživača na dijeljenje istraživačkih podataka te certificiranju repozitorija.

Drugi webinar održat će se 01. lipnja 2020. s početkom u 10:00 sati te je namijenjen istraživačima, ali i svima ostalima koji su zainteresirani za teme vezanu uz istraživačke podatke. Svi sudionici imat će priliku čuti više o uvođenju predaje obveznog plana upravljanja istraživačkim podacima kod projektne prijave od strane Hrvatske zaklade za znanost. Nadalje, naglasak će biti stavljen na važnost upravljanja i dijeljenja istraživačkih podataka gdje će biti prezentirani primjeri dobre prakse te će se govoriti o licenciranju podataka i različitim vrstama licencija.

Više o programu, trajanju webinara, registraciji i izlagačima možete saznati na službenim stranicama hrvatskog RDA čvora.

Podsjećamo, Research Data Alliance (RDA) je globalna organizacija usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima. Početkom ožujka 2020. RDA je imala više od 9.960 individualnih članova iz 144 zemalja.

Tags: rdaistraživački podaciskup podatakaRDM

CoreTrustSeal: Certifikat za pouzdane repozitorije

Thu, 04/30/2020 - 21:23

CoreTrustSeal (CTS) je međunarodna, nevladina i neprofitna organizacija koja promiče održive i pouzdane podatkovne infrastrukture te zainteresiranim podatkovnim repozitorijima nudi mogućnost certificiranja temeljem kriterija Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Taj popis kriterija odražava karakteristike pouzdanih repozitorija, a nastao je pod okriljem organizacije Research Data Alliance (RDA) kroz spajanje dva postupaka certificiranja koje su zasebno provodile World Data System of the International Science Council (WDS) i Data Seal of Approval (DSA).

Zašto certificirati repozitorij i koje vrste repozitorija se mogu certificirati?

Kroz postupak certificiranja podatkovni repozitorij dokazuje svoju održivosti i pouzdanosti te postaju jasnije jake i slabe strane repozitorija što omogućava njegovo unaprjeđivanje. Certificiranje koje provodi neovisna organizacija potvrđuje da repozitorij, odnosno ustanova koja ga podupire, slijedi dobre prakse pa takav repozitorij postaje atraktivniji i istraživačima i financijerima. Istraživačima koji objavljuju svoje podatke u repozitoriju, ali i onima koji koriste te podatke, certifikat daje sigurnost da će podaci u repozitoriju biti sačuvani, razumljivi i upotrebljivi u budućnosti što doprinosi i očuvanju reproducibilnosti istraživanja na kojem su podaci korišteni. Financijerima certifikat također daje sigurnost da će rezultati financiranih istraživanja ostati dugoročno sačuvani i dostupni. Važnost CTS certificiranja prepoznata je i među europskim istraživačkim infrastrukturama pa npr. Common Language Resources and Technology Infrastructure (CLARIN) i Consortium of European Social Science Data Archives (CESSDA) očekuju od centara odnosno pružatelja servisa da prođu postupak CTS certificiranja.

Certificiranje je primjenjivo za razne vrste repozitorija: domenske ili tematske repozitorije, institucijske repozitorije, nacionalne repozitorije (uključujući vladine), repozitorije knjižnica, muzeja i arhiva, repozitorije projekata, a u budućnosti možemo očekivati i mogućnost certificiranja alata i servisa.

Kriteriji i postupak certificiranja?

Certificiranje repozitorija provodi se temeljem 16 kriterija pod nazivom Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Uz svaki kriterij CTS daje pojašnjenje što sve kriterij obuhvaća i uputu na koji način treba dokazati ispunjavanje kriterija. 16 kriterija organizirano je u tri grupe:

  • organizacijska infrastruktura - obuhvaća kriterije: misija/djelokrug, licence, plan kontinuiteta, povjerljivost/etika, organizacijska infrastruktura, stručna podrška
  • upravljanje digitalnim objektima - obuhvaća kriterije: integritet i autentičnost podataka, kriteriji prihvata, dokumentiranost postupaka pohrane, plan dugoročnog očuvanja, kvaliteta podataka, radni procesi, otkrivanje i identifikacija podataka, ponovno korištenje podataka
  • tehnologija - obuhvaća kriterije: tehnička infrastruktura, sigurnost.

Repozitorij za svaki od kriterija mora dati izjavu na koji način ispunjava kriterij i takvu izjavu argumentirati poveznicama na on-line dokumentaciju. Sve izjave moraju biti na engleskom jeziku dok on-line dokumentacija ne mora nužno biti na engleskom jeziku, ali mora sadržavati minimalno sažetak (engl. summary) preveden na engleski jezik. U postupku certificiranja nije potrebno otkrivati povjerljive podatke, a ako su oni dio dokaza onda se takvi dokazi mogu priložiti prijavi za certificiranje. Podnositelj zahtjeva za certificiranje za svaki kriterij radi samoprocjenu razine usklađenosti repozitorijima s kriterijem ocjenom od 0 do 4: 0 - Nije primjenjivo, 1 - Repozitorij to nije još razmatrao, 2 - Repozitorij ima teorijski koncept, 3 - Repozitorij je u fazi implementacije, 4 - Kriterij je u potpunosti implementiran u repozitoriju. Svrha tih odgovora je prvenstveno da podnositelj zahtjeva shvati je li repozitorij spreman za certifikaciju, dok će u postupku evaluacije ispunjavanje pojedinog kriterija biti procijenjeno temeljem izjava za kriterije i podupirućih dokaza. Za uspješno certificiranje repozitorij mora imati razine usklađenosti s kriterijima 4 ili eventualno za neke kriterije 3 te detaljno obrazloženje ako je razina usklađenosti 0 za neki kriterij. Razine usklađenosti 1 i 2 znače da repozitorij nije spreman za certificiranje.

Valjanost certifikata i trenutni broj certificiranih repozitorija?

Certifikat se izdaje na rok od 3 godine nakon čega repozitorij ponovno mora proći postupak provjere usklađenosti prema aktualnim kriterijima. Kriterije i pravila za certificiranje određuje CoreTrustSeal odbor za period od 3 godine i tijekom tog perioda pravila se ne mijenjaju, a aktualna verzija kriterija vrijedi za razdoblje od siječnja 2020. do prosinca 2020. godine.

Trenutno 82 repozitorija imaju CTS certifikat, a uz to još 72 repozitorija imaju neki od certifikata koji su prethodili CTS-u (WDS, DSA) pa je za očekivati da će oni po isteku tih certifikata pokušati ishoditi CTS certifikat. Popis certificiranih repozitorija, kao i kriteriji te obrazac prijave, dostupni su na adresi: https://www.coretrustseal.org.

Više o certificiranju repozitorija u Dabru imat ćete priliku čuti na webinaru pod nazivom "Istraživački podaci – što s njima?" koji će se održati tijekom mjeseca svibnja.

Tags: CoreTrustSealdigitalni repozitorijicertificiranjerda

23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima

Mon, 04/27/2020 - 12:13

RDA (Research Data Alliance) interesna skupina Libraries for Research Data proizvela je podržano rješenje 23 Things: Libraries For Research Data“, a riječ je o pregledu praktičnih i besplatnih online izvora i alata koje korisnici mogu odmah iskoristiti uključivanjem upravljanja istraživačkim podatcima u svoj profesionalni knjižnični rad. Uspješnom suradnjom SRCA kao hrvatskog nacionalnog RDA čvora, te partnera Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu nastala je prilagođena verzija dokumenta prikladna za hrvatsku zajednicu pod nazivom “23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima”. Svi zainteresirani hrvatsku inačicu dokumenta mogu pronaći putem DOI broja 10.15497/rda00047 te na službenim stranicama SRCA i hrvatskog RDA čvora

Osim na hrvatskom jeziku dokument je dostupan na još 11 jezika – arapski, kineski, engleski, francuski, njemački, hindu, japanski, korejski, portugalski, ruski i španjolski.

Dokument sadrži prikaz 9 kategorija smjernica za rad s istraživačkim podacima koje uključuju izvore za učenje, informiranje i uključivanje istraživača, planove upravljanja istraživačkim podacima, metapodatke, citiranje istraživačkih podataka, licenciranje podataka i zaštitu privatnosti, digitalno očuvanje, repozitorije istraživačke podatke te uključivanje u zajednicu.

Kroz sugestije i smjernice, dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima” savjetuje knjižničare kako naučiti primijeniti načela knjižničarstva za rješavanje problema i razvijanje novih usluga povezanih s istraživačkim podacima, kroz primjerice, online tečajeve za knjižničare vezane uz teme o upravljanju istraživačkim podacima, o komunikaciji s istraživačima ili načinima upoznavanja s novom terminologijom te dostupnim digitalnim alatima. Nadalje, dokument upoznaje knjižničare kako mogu pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima, predlaže upoznavanje sa zahtjevima financijera i alatima kako bi knjižničari mogli savjetovati istraživače o pisanju i korištenju planova upravljanja istraživačkim podacima. Naglašena je važnost pravilnog opisivanja istraživačkih podatke sukladno FAIR načelima kako bi se pridonijelo boljem razumijevanju metapodatkovnog opisa.

„23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“ zalažu se za poticanje pravilnog citiranjem istraživačkih podataka, koristeći pritom trajne identifikatore te povezivanje istraživačkih podataka s radovima koji se temelje na tim podacima, kao i korištenje prikladne licencije prilikom prikupljanja i dijeljenja podataka. Neophodna je suradnja sa zajednicom arhivista u svrhu razvoja i implementacije infrastrukture i prakse koje će osigurati dostupnost i upotrebljivost zbirki podataka te korištenje institucijskih i tematskih repozitorija za objavu i arhiviranje skupova podataka. Također je važna povezanost sa zajednicom – istraživača, financijera, izdavača, knjižničara te sudjelovanje u dijeljenju ideja i razvoju rješenja za upravljanje istraživačkim podacima.

Više o dokumentu "23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima" svi zainteresirani imat će priliku čuti na webinaru pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji će se održati tijekom mjeseca svibnja. Sve informacije bit ćete pravovremeno objavljene na službenih stranica hrvatskog RDA čvora https://www.srce.unizg.hr/rda te na službenih stranica DABRA.

Tags: istraživački podaciskup podatkarda