Među žitaricama, zrno kukuruza sadrži najviše karotenoida, među kojima i β-kriptoksantina i β-karotena koji su provitamini vitamina A te tokola, spojeva vitamina E aktivnosti. Skladištenjem silaže visoko vlažnog zrna kukuruza, kiseli uvjeti stvoreni tijekom fermentacije mogu smanjiti sadržaj tih spojeva, ali i povisiti njihovu biodostupnost. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj stajanja silaže visoko vlažnog zrna kukuruza na koncentraciju karotenoida, tokola i retinola u plazmi junica hranjenih istim obrokom tijekom četvero-mjesečnog razdoblja. Ukupno 10 junica križanki belgijskog-plavog goveda i holsteina, hranjene su obrokom s visokovlažnim zrnom (25%) i silažom cijele biljke kukuruza (56%) tijekom četiri mjeseca. Svakog mjeseca junicama je vađena krv, u odvojenoj plazmi je HPLC metodom odrešena koncentracija retinola, tokola i karotenoida. Navedeni spojevi određeni su u silaži visokovlažnog zrna i cijele biljke kukuruza te obroku uzorkovanim istog dana. Tijekom promatranog razdoblja nisu utvrđene značajne promjene sadržaja karotenoida i tokola u silažama i gotovom obroku, međutim, brojčane promjene određene su u silaži biljke kukuruza i obroku nakon trećeg mjeseca istraživanja. Najzastupljeniji karotenoid u plazmi junadi bio je β-karoten (0,33 - 0,59 μg/mL), a zatim u znatno manjim koncentracijama β-kriptoksantin, lutein te zeaksantin (> 0,05 μg/mL). Koncentracija α-tokoferola u plazmi junadi kretala se od 0,99 do 1,48 μg/mL, a retinola od 0,29 do 0,53 μg/mL. Koncentracija navedenih spojeva u plazmi varirala je tijekom razdoblja od četiri mjeseca, međutim, promjene nisu rezultat promjena u visokovlažnom zrna uzrokovanim kiselim uvjetima silaže.