Školska dvorišta te zelene površine i biljne vrste koje se unutar njih nalaze mogu pozitivno utjecati na kvalitetu nastave osnovnoškolske djece. Kako bi se ispitao utjecaj veličine školskog dvorišta na brojnost i sastav dendroflore školskih vrtova, provedeno je istraživanje na 40 osnovnih škola na području grada Zagreba. Školska dvorišta su na osnovu ukupne površine podijeljena na mala, s površinom manjom od 16.000 m2 i velika, s površinom većom od 16.000 m2 . Na osnovu t-testa utvrđeno je da postoji signifikantna razlika između malih i velikih školskih dvorišta po ukupnom broju biljnih vrsta. Mala školska dvorišta imala su značajno veći ukupan broj biljnih vrsta. Isto tako, utvrđena je negativna korelacija između površine parcele i ukupnog broja biljnih vrsta tj. s porastom površine parcele smanjuje se broj biljnih vrsta i obrnuto. Pozitivna korelacija utvrđena je između broja zastupljenih primjeraka i vrsta stabala i grmova, odnosno sa porastom broja vrsta raste i broj zastupljenih primjeraka. Što se tiče sastava vrsta, u malim školskim dvorištima prevladavale su vrste Betula pendula, Carpnus betulus i Fraxinus excelsior od stabala te Lonicera pileata, Taxus baccata i Spiraea x vanhoutei od grmova. Betula pendula je bila dominantna vrsta i u velikim školskim dvorištima gdje su prevladavale vrste Pinus nigra i Fraxinus americana od stabala odnosno Berberis thunbergii, Spiraea x bumalda i Prunus laurocerasus od grmolikih vrsta. Provedenim istraživanjem je utvrđeno da veličina školskog dvorišta nije ograničavajući faktor za kvalitetan školski vrt, sa stajališta dostupnosti biljnih vrsta.