Naglom urbanizacijom i razvitkom gradova, betonske površine postaju sve veće. Ipak, sve se više teži ozelenjavanju gradskog prostora radi poboljšanja kakvoće ljudskog života. Tako se uz sadnju raznog zeljastog bilja sade i drvenaste ukrasne vrste koje osim pružanja kvalitetnijeg života u gradu doprinose i komforu, boljem estetskom izgledu grada, ali i povećanju bioraznolikosti. U ovom diplomskom radu terenskim istraživanjem, metodama zapažanja, popisivanja, fotografiranja te uz pomoć stručne literature, identificirane su ukrasne drvenaste vrste na području ulica i parkova grada Samobora s naglaskom na ukrasne voćne vrste. Ukrasne voćne vrste sađene su kao fokusne točke u parkovima ili kao drvoredi. Na području istraživanja zapaženo je 52 različite vrste i kultivara iz 28 porodica s ukupno 1 049 primjeraka tih vrsta. Od toga, voćnih vrsta je svega šest: Cornus mas L., Sorbus aucuparia L., Juglans regia L., Crataegus laevigata (Poir.) DC., Prunus cerasifera Ehrh. i Prunus serrulata Lindl. Dva su primjerka vrsta Cornus mas i Sorbus aucuparia, tri primjerka vrste Juglans regia, 62 primjerka Crataegus laevigata, tri primjerka Prunus cerasifera, odnosno dva primjerka kultivara P. cerasifera 'Pissardii' i jedan P. cerasifera 'Nigra' te četiri primjerka Prunus serrulata, dva primjerka kultivara P. serrulata 'Kanzan' i dva P. serrulata 'Amanogawa'. Iako je područje grada Samobora bogato zelenim površinama, zastupljenost ukrasnih voćnih vrsta je mala. Usprkos nekim nedostacima koje nose, trebalo bi poticati sadnju ukrasnih voćnih vrsta jer njihove prednosti uvelike nadmašuju nedostatke. Ne samo da pružaju ugodnu hladovinu tijekom vrućih ljetnih mjeseci ili svojim ukrasnim svojstvima pridonose estetici grada tijekom cijele godine, već pridonose i većoj bioraznolikosti. Izvor su hrane, ali i staništa mnogim životinjama i kukcima koja se širenjem gradova uništavaju.