Diplomski rad bavi se istraživanjem složenosti međunarodne trgovine žitaricama, s posebnim naglaskom na geopolitičke rizike i položaj Republike Hrvatske. Geopolitički događaji poput ratova, terorizma i političkih napetosti mogu poremetiti opskrbne lance i destabilizirati tržišta. Tako su pandemija COVID – 19 i ruska agresija na Ukrajinu doveli do nepovoljnih situacija na svjetskom tržištu. Pandemija COVID-19 značajno je utjecala na svjetsku poljoprivredu, uzrokujući ekonomske štete. Zatvaranje granica smanjilo je dostupnost sjemena i gnojiva, dok su se troškovi proizvodnje povećavali, a ograničenja u trgovini uzrokovala su financijske gubitke proizvođačima. Ruska agresija na Ukrajinu imala je za posljedicu poremećaje u trgovini, povećanje troškova, te nestabilne tržišne cijene za poljoprivrednike. Fluktuacije u globalnoj ponudi žitarica i uljarica otežale su planiranje i stabilnost prihoda, dok je inflacija povećala životne i operativne troškove. U radu se nastoji utvrditi povezanost hrvatskog tržišta žitaricama sa svjetskim tržištem žitarica uzimajući u obzir geopolitičke rizike. Stoga, poljoprivrednici bi trebali diverzificirati proizvodnju, trebali bi modernizirati tehnologiju ili sudjelovati u zadrugama ili udrugama. U razdoblju od 2010. do 2023. godine proizvođačke cijene pšenice, kukuruza i soje bile su relativno stabilne, osim 2022. godine kada se bilježi porast cijena, nakon čega se cijene počinju vraćati na početnu razinu. Što se tiče veleprodajnih cijena bilježi se blagi rast do 2022. Stvaraoci politike trebaju razviti strategije koje podržavaju poljoprivrednike i njihove inovacije te nuditi financijsku pomoć tijekom nestabilnosti tržišta. Također, trebaju osmisliti sveobuhvatni okvir za upravljanje rizikom, uključiti sustave ranog upozoravanja, napraviti strateške rezerve i financijske alate za ublažavanje geopolitičkih šokova.