Zemlje srednje i istočne Europe, članice EU, za unaprjeđenje života i rada na području cijele Europe, na raspolaganju imaju sredstva iz fondova EU. Za svaku od navedenih država, Europska komisija određuje proračunska sredstva dostupna iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Navedene zemlje, sredstva iz fondova ulažu u projekte koje nisu u mogućnosti samostalno provesti zbog manjka financijskih sredstava. Hrvatska, kao i ostale CEE zemlje, ponekad ne uspijevaju iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz nekih Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nedostatak osoblja za rad u nadležnim tijelima, stalna izmjena dokumentacije, nedovoljna informiranost potencijalnih korisnika fondova, samo su neki od razloga zbog čega se to događa. Međutim, iako navedeni fondovi nisu maksimalno iskorišteni, koristi od njihova korištenja su itekako vidljive i pridonose boljitku cijele zajednice. Neki od poznatijih sufinanciranih projekata CEE zemalja koji trenutno olakšavaju i koji će budućnosti olakšati rad i život ljudi u EU su Pelješki most u Hrvatskoj, podzemne željeznice u Latviji i Bugarskoj, te različiti projekti usmjereni smanjivanju socijalnih razlika. Statistički podaci o njihovom korištenju, dostupni su na stranicama Europske komisije i svakoga se dana mijenjaju, budući da se neprestano pišu novi projekti. Upravo zbog toga, teško je definirati koje su zemlje najviše, a koje najmanje efikasne u korištenju raspoloživih sredstava. Prema trenutnim raspoloživim podacima, Poljska je najefikasnija u korištenju aktualnog proračuna, dok je Slovenija najmanje efikasna.