Tehnološki razvoj i ljudski progres rezultirao je uvođenjem novca kao sredstva razmjene umjesto trampe koja je u davnoj prošlosti predstavljala jedinu mogućnost razmjene proizvoda i usluga. Kasniji razvitak i unaprjeđenje pojavnih oblika novca uzrokuje nastanak digitalnog novca, te se danas digitalni novac zamjenjuje pojmom kriptovaluta. Zbog izučavanja razvoja kriptovalute, njihove analitike i utjecaja na monetarnu politiku država članica Europske unije, težnja ovog rada se vezuje uz informiranje i educiranje čitatelja s pojmom kriptovaluta, njihovim povijesnim razvojem, te kako se one odražavaju na cjelokupnu monetarnu politiku država članica Europske unije čiji rezidenti aktivno sudjeluju u ovakvom obliku trgovanja na financijskom tržištu, te izazove koji utječu na monetarnu politiku europskih zemalja. Europska središnja banka prepoznala je problem koji se pojavio nastankom kriptovaluta iako ulaže dodatne napore u kontrolu ovakvog oblika poslovanja na financijskom tržištu, dolazi se do mnogobrojnih problema, jedan od njih je količina novca koja se više ne polaže u bankama kao oblik depozita već se ulaže u kriptovalute koje su izrazito rizičan financijski instrument, te se na takav način smanjuje kontrola banke nad financijskim sustavom u cjelini. Iako u svijetu postoji preko 1500 kriptovaluta, u radu će se razmatrati analiza i međusobna usporedba najatraktivnijih svjetskih kriptovaluta gdje će biti prikazana problematika koja se vezuje za ulaganje u ovakav oblik visokorizičnih, odnosno volatilnih financijskih instrumenata, te veliki naglasak, u ovom završnom radu, se stavlja na pitanje: „Postoji li smisao ulaganja u kriptovalute i gdje će europske privrede završiti ukoliko se ovakav oblik ulaganja prihvati, te kriptovalute supstituiraju u novac kakav je danas poznat svijetu?“