U ovom radu definira se sustav osiguranja depozita, na koji način sustav funkcionira, koji su mu ciljevi te se navode njegove negativne strane. Objašnjava se način djelovanja kreditnih institucija kao ključnih institucija u reguliranju akumulacije depozita te koje su ovlasti i ograničenja tih institucija. Članice Europskog sustava osiguranja depozita ne moraju nužno bili i članice Europske unije, stoga se u radu razvrstavaju članice prema različitim kriterijima što daje uvid u cjelokupno funkcioniranje samoga Europskog sustava osiguranja depozita. Nadalje, pojašnjavaju se izvori prava koji reguliraju sustave osiguranja depozita pojedinih zemalja te na koji način su svi oni prilagođeni Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća od 2014. godine, kao glavnom izvoru prava. Na primjeru Francuske, Slovačke i Hrvatske objašnjava se kako su sustavi osiguranja depozita u počecima bili regulirani na različite načine, koji su u većini slučajeva bili dobri, ali u kojima je bilo puno mjesta za napredak i modifikacije. Kako je razvoj Europskog sustava osiguranja depozita rastao i razvijao se, tako su i zemlje kroz svoje vlastite zakone počele uvoditi i primjenjivati odredbe iz Direktive i na taj način su uskladile funkcioniranje sustava na razini Europe, tj. svih članica Europskog sustava osiguranja depozita.