Danas više nego ikad ranije središnje mjesto planiranja aktivnosti i proračuna zemalja zauzele su klimatske promjene. Potrebu za hitnim djelovanjem naglašavaju znanstvenici, poduzeća i skupine civilnog društva. S obzirom na prirodu i opseg izazova, očito je da su potrebne regulatorne mjere, ekonomski instrumenti, tehnološka poboljšanja i informacijski alati. Povećanje inovacija, razvoj i uporaba tehnologija s niskom razinom ugljika također su ključne za ispunjavanje ciljeva klimatskih promjena. Osim toga, potrebno je značajno i održivo povećanje javnih i privatnih ulaganja. Fiskalni pritisci za smanjenje visokog omjera duga prema BDP-u i potreba da zemlje poduzmu domaće mjere za potporu globalnim obvezama klimatskih promjena, osiguravaju posebno povoljno okruženje za pokrenuti mehanizme određivanja cijena ugljika i reformirati subvencije za fosilna goriva. Podrška za korištenje takvih instrumenata potiče se pozivima na djelovanje ključnih aktera, uključujući međunarodne institucije, nacionalne vlade, privatne aktere i ostale. Brojne su zemlje uvele inicijative u području borbe protiv klimatskih promjena, te iste uvrstile u specifične fiskalne instrumente. Ključni izazov koji slijedi jest osigurati da su ti instrumenti dobro osmišljeni kako bi odražavali načela dobrog upravljanja, s jasnim vremenskim rokom za provedbu, kao i redovitim mehanizmima praćenja i revizije kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza. Također postoji potreba za poticanjem široke političke i javne potpore ulozi fiskalne politike za klimatske promjene. Navedeno bi osiguralo da fiskalne mjere budu sastavni dio aktivnosti za nastavak djelovanja.