Ovaj rad obrađuje stručnu i zakonsku metodologiju provođenja konsolidacije proračuna i financijskih izvještaja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Poseban fokus istraživanja stavlja se na probleme metodološke neujednačenosti u praćenju financiranja i poslovnih transakcija između članica grupe koja se konsolidira, uz prijedloge unaprjeđenja sustava. Kvalitativna analiza potkrijepljena je analizom slučaja na primjeru Sveučilišta u Rijeci. Iako je sustav proračunskog računovodstva u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća unaprijeđen, proces usklađenja sa međunarodnim i europskim zahtjevima još uvijek traje. Konsolidacija proračuna i financijskih izvještaja ekonomski povezanih subjekata u sustavu proračuna jedno je od područja u kojemu su nužna značajnija unaprjeđenja. Zakonodavni okvir je postavljen, ali provedbena pravila za metodološko ujednačavanje pojedinih postupaka su nepotpuna. To ima za posljedicu da su konsolidirani financijski izvještaji neprecizni. Uočeno je, kroz realne poslovne situacije, da se funkcioniranje dezintegriranih složenijih proračunskih subjekata, kakva su sveučilišta u Hrvatskoj, ne uklapa u zakonodavni okvir kojim je uređeno financijsko izvještavanje proračunskih korisnika iz sustava znanosti i obrazovanja prema nadređenim razinama financiranja. Upravo to predstavlja izazov kod provođenja konsolidacije proračuna i financijskih izvještaja proračunskih korisnika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Da bi se došlo do konkretnih zaključaka bilo je potrebno istražiti i analizirati funkcioniranje i konsolidirano praćenje izvršavanja državnog proračuna, sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja i financiranje sveučilišta kao nositelja javne funkcije znanosti i visokog obrazovanja. U tu svrhu rezultati istraživanja predstavljeni su u šest poglavlja. Nakon postavljanja temeljnih problema i pitanja, u radu su istražene i analizirane sve bitne odrednice financiranja znanosti i visokog obrazovanja, funkcioniranja sustava računovodstva kao informacijske osnove kod planiranja proračuna i metodološkog okvira za konsolidaciju financijskih izvještaja. U radu su analizirani i primjerima potkrijepljeni konkretni slučajevi poslovnih događaja čije evidentiranje ne osigurava kvalitetnu osnovu za provođenje postupka konsolidacije proračuna i financijskih izvještaja na primjeru Sveučilišta u Rijeci. Prepoznati računovodstveni problemi i predloženi način njihova otklanjanja potvrđuju hipotezu ovog rada da je proces planiranja i izvještavanja o izvršenju konsolidacije državnog proračuna moguće unaprijediti jasnijim metodološkim pravilima i/ili uspostavljanjem višeg stupnja financijske integracije.