Eurovalutno tržište kao najvažniji dio offshore tržišta je izraslo u ogroman segment međunarodnog financijskog tržišta. Logika koja stoji iza eurovalutnog tržišta je apstraktna i potrebna je znatna razina ekonomskog stručnog znanja da bi se ušlo u srž problematike ovoga područja. Eurovalutno tržište je segment koji ima određene pozitivne, ali i negativne aspekte. Prednost eurovalutnog tržišta je mogućnost pronalaska dodatnih izvora sredstava u slučaju problema nelikvidnosti subjekata, a isto tako, pošto je kamatnjak na ovom tržištu niži, omogućuje se financiranje nekih projekata koji se bez njega ne bi mogli financirati. Međutim, bez obzira na pozitivne aspekte, cjelokupni dojam o eurovalutnom tržištu je nešto negativniji iz razloga što se obično sredstva prikupljena na njemu koriste za financiranje deficita tekuće potrošnje umjesto investicijskih projekata. Nadalje, postavlja se pitanje, zbog čega ne postoje regulatorni, odnosno kontrolni mehanizmi na eurovalutnom tržištu. Naime, nezamislivo je da danas nešto može funkcionirati bez ikakve kontrole, odnosno regulacije, zbog čega ne čudi da se offshore tržišta koriste i za razne kriminalne aktivnosti. Na kraju ono što nekako najviše brine je situacija na tržištu dugova koje danas prelazi veličinu svjetskog BDP-a čime de facto cijeli svijet proizvodnjom u godini dana ne može otplatiti dugove i gdje jednim dijelom tome pridonosi i eurovalutno tržište. Eurovalutno tržište je, bez ikakve dileme, važan dio svjetskog financijskog tržišta i definitivno se treba više posvetiti njegovom istraživanju i njegovim bilo pozitivnim ili negativnim utjecajima na svjetsko gospodarstvo.