U svakoj državi pa tako i u Republici Hrvatskoj porezi predstavljaju najznačajniji instrument prikupljanja prihoda. Njihova uloga u financijskom i gospodarskom životu svake zemlje se povećava gotovo iz dana u dan. Prihodna strana proračuna u najvećem dijelu se oslanja na porezne prihode, koji su od velike važnosti u situacijama slabog gospodarskog rasta, inflacije i visokog javnog duga. Svaka promjena u poreznom sustavu utječe na javni sektor, gospodarstvo i građane, stoga je nužno pripremiti analize ekonomskih učinaka i pratiti njihovo ostvarenje u budućnosti. U Republici Hrvatskoj posjedovanje imovine smatra se oblikom štednje. Razlog tome je nepovjerenje u bankarski sustav i sigurnost ulaganja u nekretnine. Štednja „zamrznuta“ u obliku nekretnina nije povoljna za gospodarstvo budući da se ne radi o likvidnoj financijskoj imovini koja bi koristila njegovom rastu i razvoju. Za uvođenje poreza na nekretnine potrebno je dobro pripremiti reformu jer svako uvođenje poreza zahtijeva ispunjavanje niza preduvjeta. Uvođenjem poreza na nekretnine potrebno je utvrditi osnovicu, a to znači napraviti evidenciju nekretnina te njihovu tržišnu vrijednost. Najavljeno uvođenje poreza na nekretnine kod građana ne nailazi na razumijevanje. Stoga će, ako do uvođenja ovog poreza dođe, trebati dobra komunikacija s građanima kako bi im bili jasni ciljevi i način oporezivanja nekretnina te očekivani učinci.