U svijetu je jedna od jedanaest osoba zaposlena u turistički vezanim djelatnostima. Turizam poprima sve veći značaj kako i u svijetu tako i u Hrvatskoj. Bilježi stalne stope rasta i sve više se ljudi uključuje u turistička kretanja. Turizam je svakako osvjestio ljude o potrebi čuvanja okoliša pa se tako masovni turizam doživljava kao najnepoželjniji oblik, dok eko turizam i ideja održivog razvoja doživljavaju procvat. No velike koncentracije ljudi na malenim prostorima kao što je u Hrvatskoj mogu ozbiljno narušiti ekološku ravnotežu. Kako se to ne bi dogodilo u razvojnu strategiju hrvatskog turizma su implementirane smjernice Agende 21, tj. održivog razvoja. Hrvatska je također potpisnica Barcelonske konvencije čime je usvojila Mediteranski akcijski plan. Plan koji na cjelokupnom Mediteranu ima zadaću očuvanja biološke raznolikosti mora i ulogu povezivanja i poticanja na suradnju država sudionica. Osim što je Hrvatska protokole ratficirala i izdala zakone, ne može se govoriti o utjecaju koji je time ostvaren na hrvatske otoke. Izuzev implementacije održivog načina razvijanja turizma daljnji utjecaj se ne može utvrditi bez detaljnijeg istraživanja. No ono što se može utvrditi je važnost hrvatskih otoka za turizma cjelokupne Hrvatske. Naime udio otoka u ukupnim noćenjima je oko 25% što bi značilo da se ¼ hrvatskog turizma tamo odvija. Iz toga se može zaključiti da u njima postoji veliki potencijal, ne samo zato što se radi o odvojenim, pomalo tajanstvenim prostorima već zato što obiluju jedinstvenim kulturnim i prirodnim bogatstvima. Otok Rab koji se nalazi bliže kopnu ima dugu turističku tradiciju te u svojim razvojnim planovima implementira program Agende 21.