Cilj istraživanja bio je ispitati odnos strategija regulacije vlastitih i tuđih emocija i različitih aspekata prilagodbe na studij. Od mjernih instrumenata korišteni su Upitnik regulacije emocija, Skala interpersonalnog upravljanja emocijama i Skala prilagodbe na studij. U istraživanju je sudjelovalo 222 studenata s različitih sveučilišta u Hrvatskoj, od čega je 121 bilo ženskog, a 101 muškog spola u dobnom rasponu od 18 do 27 godina. Rezultati pokazuju pozitivnu povezanost strategije upravljanja vlastitim emocijama ponovnom procjenom sa strategijama upravljanja tuđim emocijama promjenom situacije, preusmjeravanjem pažnje i promjenom procjene. Dobivena je pozitivna povezanost regulacije vlastitih emocija supresijom s regulacijom tuđih emocija modifikacijom odgovora. Akademska prilagodba pozitivno je povezana s ponovnom procjenom, promjenom tuđe situacije i preusmjeravanjem tuđe pažnje, a negativno povezana s modifikacijom tuđeg odgovora. Socijalna prilagodba pozitivno je povezana s ponovnom procjenom, promjenom tuđe situacije i preusmjeravanjem tuđe pažnje, dok je emocionalna prilagodba negativno povezana sa supresijom, preusmjeravanjem tuđe pažnje i promjenom tuđe procjene. Uz kontrolu efekata spola i promjene boravišta, ponovna procjena je pozitivni, a modifikacija tuđeg odgovora je negativni prediktor akademske prilagodbe. Ponovna procjena i promjena tuđe situacije su pozitivni, a supresija negativni prediktor socijalne prilagodbe. Ponovna procjena je pozitivni, a supresija negativni prediktor emocionalne prilagodbe. Ostale strategije nisu se pokazale značajnim prediktorima prilagodbe studenata.