Financijske prijevare su sve učestalije u doba tehnološkog napretka, zbog sve veće dostupnosti informacija ljudima, i rupa u zakonskim regulativama koji tim ljudima omogućava iskorištavanje raznih zakonskih rupa radi vlastitog profita. Porez na dodanu vrijednost (PDV) prijevare su postala sve veća financijska prijetnja u svijetu. Zbog propusta u zakonima i njihove neusklađenosti u svijetu omogućavaju lakši pristup samoj prijevari. U tim prijevarama sudjeluju velike organizacije koje organiziranim kriminalom ne oštećuju samo državni proračun, već uvlače u prijevare i nevine kupce i ostale poduzetnike. Zbog prikrivanja dokaza i prikaza relevantnih transakcija prijevare se teško otkrivaju. U slučaju kad se prijevare otkriju, u većini slučaja je prekasno, jer su te kriminalne radnje pomno razrađene, a sudionici su fiktivni, kao i poduzeća i zaposlenici, te se nema koga teretiti za prijevaru. Svrha rada je ukazati na koji način najefikasnije pravovremeno prepoznati mogućnost prijevare te na najučinkovitiji način pokušati suzbiti odnosno spriječiti porezne prijevare i malverzacije. Iz samoga istraživanja može se zaključiti kako su PDV prijevare sve češće i uzrokuju sve veće financijske gubitke, te se zbog toga države udružuju i prilagođavaju zakonske odredbe kako bi ih spriječili. Zakonskim regulativama države usklađuju zakone o porezu na dodanu vrijednost. Vijeće Europske Komisije donijelo je Direktivu Vijeća 2013/42/EU i Direktivu Vijeća 2013/43/Eu koje se odnose na izmjenu direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu porez na dodanu vrijednost u odnosu na mehanizam brze reakcije na prijevaru u vezi s PDV-om. Također Komisija donijela Provedbenu Uredbu Komisije EU br. 17/2014. o utvrđivanju standardiziranog obrasca za obavješćivanje o posebnoj mjeri u okviru mehanizma brze reakcije na prijevaru u vezi s PDV-om. Kao rezultat borbe protiv PDV prijevara države lakše ulaze u trag i bolje međusobno surađuju.