Slavonija i Baranja je poznata kao žitnica Hrvatske, ratarski najplodnije područje Republike Hrvatske. Oduvijek je ovaj kraj živio od poljoprivrede, osobito od uzgoja žitarica i vinove loze, a značajno je bilo i stočarstvo. Uz nepregledna polja tu su stoljetne hrastove šume, međunarodni plovni put na Dunavu, dva parka prirode, mnogobrojna lovišta, poznata vinarstva iz Baranje, kao i ribnjaci i rijeke koje omogućuju dobar ribolov, ali i najbogatije močvarno područje u ovom dijelu Europe – Kopački Rit. Sve nabrojano predstavlja idealne resurse koji su pridonijeli da se na ovom području razvije ruralni turizam. Slavonija i Baranja dobar je primjer cjelovitog ruralnog turističkog odredišta sa svim turističkim obilježjima, ruralnog turističkog odredišta s razvijenim posebnim oblicima turizma za ciljne skupine turista, a radi se o: vinskom turizmu, gastro turizmu, seoskom turizmu, eko turizmu, cikloturizmu i drugim specifičnim oblicima turizma. U ruralnoj Slavoniji i Baranju, većina stanovništva je direktno ili indirektno vezana uz poljoprivredu i proizvodnju hrane. Treba istaknuti problem da mnogi stanovnici napuštaju poljoprivrednu proizvodnju jer je neisplativa, međutim ruralni turizam može biti prilika gdje poljoprivrednici mogu plasirati i prezentirati svoje proizvode. Turisti su željni boravka u prirodi te žele provesti odmor upravo na seoskim gospodarstvima i imanjima gdje se žele baviti rekreacijom, obilaziti prirodne ljepote, kulturne znamenitosti, te posjećivati folklorne, sportske i druge manifestacije ali i konzumirati proizvode iz ekološke poljoprivredne proizvodnje. Ruralni turizam veliki je zamašnjak razvoja poljoprivrede, jer omogućava širenje tržišta, osigurava plasman poljoprivrednih proizvoda, ostvarivanje dodatnih prihoda, te ekonomskih i financijskih učinaka. Pokretanjem poljoprivrednih i drugih poduzetničkih aktivnosti u ruralnoj sredini stvaraju se uvjeti za zapošljavanje novih zaposlenika. Važnost poljoprivrede proizlazi iz njezine tradicionalne uloge osiguranja prehrane. Za razvoj ruralnog turizma posebnu važnost ima ekološka poljoprivreda, koja je integrativna s turizmom i ostalim gospodarstvom. Od razvoja ekološke poljoprivrede i njezinog uključivanja u (ruralni) turizam mogu se ostvariti brojni ekonomsko-financijski, sociološki, demografski, i drugi učinci. Stanovništvu, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima otvaraju se nove proizvodne mogućnosti i radna mjesta. Također, razvoj ekološke poljoprivrede pozitivno utječe na turizam i gospodarstvo u cjelini, a pri tome se čuva zdrava okolina. Ovaj rad u primarnoj analizi istražuje podatke dobivene metodom anketnog ispitivanja seoskih domaćinstava (OPG-ova) koji se bave ruralnim turizmom i ekološkom poljoprivredom. Istraživanjem će se nastojati utvrditi utječe li bavljenje ruralnim turizmom na istovremeno bavljenje ekološkom poljoprivredom, a sve s ciljem kako bi se vlastitim gostima ponudili autohtoni, organski uzgojeni proizvodi, koji bi upotpunili ponudu hrane, piće i doživljaja u seoskim domaćinstvima koja se bave turizmom.