Porezni sustav Republike Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2018. godine doživio je niz promjena obzirom da nije ni trajan, a ni vječan. U strukturi proračuna porezi zauzimaju najvažnije mjesto. Svaku poreznu reformu pratile su izmjene i dopune kako zakonskih, tako i podzakonskih akata, a što je u konačnici rezultiralo određenim poreznim učincima. Porezni oblici kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dobit i porez na dohodak, za koje se može reći da predstavljaju srž poreznog sustava, također su se mijenjali u vidu promjene poreznih stopa. U razdoblju od 2012. do 2015. godine provedene su čak 44 izmjene i dopune propisa u poreznom sustavu. Najznačnija godina je 2017. gdje je dopunjeno osam zakona što dovodi do zaključka kako je reforma poreznog sustava bila nužna zbog visokog opterećenja. Iako se svaka porezna reforma provodi sa ciljem poboljšanja poreznog sustava, također postoje i negativne konotacije jer prečeste izmjene dovele su do nestabilnosti i nesigurnosti postojećih poreznih obveznika, a jednako tako i potencijalnih novih investitora, odnosno do zapreke poduzetništvu. Ipak, u budućnosti se očekuje da će učinci provedenih reformi rezultirati smanjenjem poreznog opterećenja poduzetnika, povećanjem konkurentnosti gospodarstva, ali i pojednostavnjenjem porezne administracije. Zaključno rečeno, učinci poreznih reformi trebali bi dovesti do stabilnijeg poreznog sustava koji će ulijevati povjerenje poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj. U skladu s time, učinci poreznih reformi trebali bi pozitivno utjecati na smanjenje socijalnih pomoći i povećati rast gospodarstva.