Siromaštvo je nezaobilazan fenomen današnjeg svijeta i glavni je svjetski fenomen. To je problem o kojem se treba raspravljati na različitim razinama, podizati svijest ljudi o tom ogromnom problemu te svi zajedno pokušati pronaći odgovarajuća rješenja kako ga u što većoj mjeri suzbiti te ukloniti. Nešto više od 2,2 milijarde ljudi u svijetu je siromašno ili blizu granice siromaštva, a najsiromašnijih 20% svjetske populacije procjenjuje se na milijardu, što znači da pogađa jednu petinu svjetskog stanovništva. Današnja generacija je ovaj planet posudila od prijašnjih generacija, te ga u što boljem stanju treba predati na korištenje budućim, nadolazećim generacijama i upravo tome teži održivi razvoj i njegov koncept, te je jedan od vodećih ciljeva suzbijanje siromaštva u svim njegovim oblicima i mjerama objašnjen u dokumentu Agenda 2030 koji sadrži 17 glavnih ciljeva održivog razvoja kako bi se očuvao i poboljšao planet te zajedno s njime život i suživot društva. Kada se govori o definiciji siromaštva i što to doista jest, tada se nailazi na različite teorije i objašnjenja, ovisno o tome s kojeg aspekta se gleda. Svakako, prva asocijacija na pojam siromaštvo je onaj vezan uz manjak materijalnih vrijednosti, pri tome najčešće misleći na manjak novca. Najzastupljenija podjela siromaštva je podjela na dohodovno i nedohodovno, ali iako je ovo najzastupljenija podjela, veća važnost pridaje se podjeli siromaštva na apsolutno i relativno. Činjenica je da u svijetu svake godine od gladi umre 150,000,000 ljudi, da svakih pet sekundi u svijetu od gladi umre jedno dijete, da čak tri milijarde ljudi pokušava preživjeti s manje od 2 USD dnevno. Siromaštvo u Europskoj uniji stvaran je problem, koji iz godine u godinu raste, te predstavlja problem u životima mnogih jer im ograničava njihova temeljna prava i prilike. Također je i odraz neuspjeha sustava preraspodjele resursa koji su zasnovani na nepoštenim i nejednakim načelima. Obilježja siromašnih u Hrvatskoj slična su ostalim zemljama te se ponajviše očituju kroz obrazovanje, brojem osoba koje ostvaruju dohodak te zaposlenost, odnosno nezaposlenost. U Hrvatskoj je usvojena Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2014. do 2020. godine kako bi se brojnim aktivnostima osigurao minimalni standard najugroženijima te se tako spriječilo njihovo daljnje osiromašenje.