Romantizam je jedan od stilski najkompleksnijih i najprotuslovnijih knjiţevnih pokreta i teorijsko-estetskih pravaca uopće. Javlja se kao knjiţevni pokret i stilsko razdoblje u europskim zemljama za vrijeme društvenih i nacionalnih previranja. U Hrvatskoj razdoblje romantizma zapoĉinje u drugoj polovici 19. stoljeća, te potiĉe proces narodnoga buĊenja i oblikovanja modernih nacija. Romantizam se u Hrvatskoj podudara s razdobljem Hrvatskoga narodnoga preporoda. U 19. stoljeću teritorij Hrvatske bio je raskomadan na više pokrajina, pod vlašću tri cara i podijeljen na tri dijalekta, a svaki je imao funkciju knjiţevnoga jezika. Glavne zadaće hrvatskih preporoditelja bile su kulturno uzdizanje uglavnom nepismenoga stanovništva, uvoĊenje knjiţevnosti na narodnom jeziku i potiskivanje tuĊinskoga duha – sve u cilju uspostave nacionalnoga jedinstva (Jelĉić 2002: 14-15). Ušavši u krug vodećih preporoditelja – Gaja, Babukića, Vraza, Vukatinovića, Rakovca i Kukuljevića, Dragojla Jarnević sazrijeva u jednu od najnaprednijih ţena 19. stoljeća u Hrvatskoj (Jelĉić 2002: 260). Dragojla Jarnević bila je spisateljica, uĉiteljica, planinarka, Ilirka. Cilj je ovoga rada donijeti pregled ţivota i rada Dragojle Jarnović. Pruţa se osvrt na njezin Dnevnik, prozno i pjesniĉko stvaralaštvo kao i doprinos pedagogiji.