Budući da sastavni dio informatičkog doba postaju nova informatička znanja i tehnologije, sve veću ulogu u poslovanju, znanosti i tehnologiji imaju sustavi temeljeni na znanju, odnosno informacijski sustavi. Sustavi za upravljanje znanjem temelje se na informacijskoj tehnologiji te inovativnim i kreativnim mogućnostima ljudskih potencijala. Ovakvi se sustavi koriste različitim metodama i tehnikama, a tu je u prvom redu i metoda umjetne inteligencije. Umjetna se inteligencija pojašnjava kao dio računalnih znanosti koji se bavi izučavanjem i definiranjem računalnih sustava koji pokazuju određeni oblik inteligencije te su sposobni reagirati na promjene u okolini. Umjetna se inteligencija «bavi oblikovanjem inteligentnih sustava koji implementiraju svojstva ljudskoga ponašanja koja se smatraju inteligentnim. Glavni ciljevi umjetne inteligencije su: učiniti računalo inteligentnijim te razumjeti što je to inteligencija. Najvažniji dio umjetne inteligencije, a ujedno i u najvećoj primjeni, su ekspertni sustavi. Ekspertni sustavi mogu se shvatiti kao analitički proces na računalu koji nastoji kreirati računalne inteligentne sustave. Oni oponašaju čovjekov proces mišljenja i imaju mogućnost rasuđivanja. Glavne osobine tih sustava su da rješavaju jednostavne probleme jednako dobro kao i ljudi koji su stručnjaci u određenom sustavu. Umjetna inteligencija pomaže unapređenju poslovanja te će u budućnosti donijeti veliki doprinos ukupnom rastu produktivnosti. No, ona sa sobom donosi i velike opasnosti te se postavlja pitanje istrebljenja ljudskog roda od strane robota, pitanje potrebe za radnim mjestima i sl. Kako bi bila korištena u pozitivne svrhe i donijela prednosti društvu budućnosti, potrebno je osigurati da se ne nađe u pogrešnim rukama te da se čovjek ne nađe u podređenom položaju u odnosu na stroj.