Piramidni neuroni najzastupljeniji su neuroni moždane kore čovjeka. Njihov udio iznosi 70% do 85%, dok ostalih 15% do 30% čine tzv. nepiramidni interneuroni. Obzirom na morfologiju dendritičkog stabla piramidne neurone dijelimo na tipične i atipične (modificirane). Tipičan piramidni neuron ima tijelo u obliku stošca s jednim debelim dendritom koji je usmjeren okomito na površinu i razgranjuje se u prvom sloju moždane kore, nekoliko dendrita koji polaze s baze i usmjereni su prema bijeloj tvari, dendrite prekrivene trnovima, duge aksone koji ulaze u bijelu tvar kao asocijacijska, komisuralna ili projekcijska vlakna. Piramidni neuroni su ekscitacijski i sintetiziraju glutamat kao neurotransmitor. Modificirani piramidni neuroni su populacija koja odstupa u nekom od morfoloških svojstava od tipičnih oblika, ali sintetizira glutamat kao neurotransmitor i prekrivena je dendritičkim trnovima. Piramidni neuroni šalju akson u druge dijelove moždane kore, te druge ekstrakortikalne dijelove središnjeg živčanog sustava. Na njima završava većina aksona koji dolaze iz drugih kortikalnih područja, talamusa i susjednih piramida putem intrakortikalnih aksonskih kolaterala. Stoga se oni definiraju i kao glavna populacija („principal cells“). Piramidni neuroni posjeduju iznimno svojstvo plastičnosti koje je ključno u procesima učenja i pamćenja, poglavito na dendritičkim trnovima. Promjene morfoloških i funkcionalnih svojstava opisane su u brojnim neurološkim i psihijatrijskim poremećajima.