Snažan utjecaj okoliša zahtjeva stalnu kontrolu i procjenu rizika. U modernoj civilizaciji promjene načina življenja dovode do značajnih promjena i u čovjekovom okruženju. Alergijske bolesti su velikim dijelom pod kontrolom medicinske znanosti, međutim epidemiološki tijek još uvijek nije u potpunosti objašnjiv. Čimbenici koji utječu na pojavnost su mnogobrojni, a kao najveći uzrok u većini istraživanja spominju se promjene u okolišu. Agresivnost alergena i njihovo lakše prodiranje u dišni sustav pripisuje se uvelike zagađenosti okoliša, prvenstveno zraka. Promjene se bilježe i u vanjskom i unutarnjem okolišu. Problem većini moderne civilizacije je vrijeme koje provode u zatvorenim prostorima, te time povećavaju samoizloženost alergenima kao što su grinje, vlaga, plijesni, duhanski dim itd. Smanjena aktivnost na čistom zraku i provođenje sve više vremena u mikrookolišu s umjetnom ventilacijom dodatno povećava izloženost alergenima. Stres postaje fenomen kojem se više ne znamo oduprijeti. Brz način života aktivira složeni imunobiološki proces koji nam svojim utjecajem može promijeniti imunološku reakciju organizma. Izlazak iz tradicionalnih okvira u prehrani zbog globalizacije, nametnutih trendova i nedostatka vremena dovodi do značajnih promjena u prehrani. Od najranije dobi dolazi do značajnog pada u broju dojene djece ili prekratko dojene djece, te dalje do konzumacije sve manje svježe pripremljene hrane bogate antioksidansima. Kompleksan pristup, dobra koordinacija različitih djelatnosti u zaštiti okoliša, edukacija i prevencija alergijskih bolesti u korak s medicinskom znanošću nužne su mjere za zaustavljanje trenda porasta alergijskih bolesti koji nas prati posljednjih dvadesetak godina.