U ovom istraživanju ispitan je oksidacijski stres kao mehanizam alelopatskog djelovanja žljezdastog nedirka (Impatiens glandulifera Royle, Balsaminaceae). Razina oksidacijskog stresa praćena je mjerenjem aktivnosti antioksidacijskog enzima superoksid dismutaze (SOD) u klijanaca bijele gorušice (Sinapis alba L., Brassicaceae) i rotkvice (Raphanus sativus L., Brassicaceae) nakon izloženosti ekstraktu žljezdastog nedirka. Sjemenke bijele gorušice i rotkvice bile su izložene 3 dana metanolnom ekstraktu žljezdastog nedirka u tri doze (1,5; 3 i 6 ml). U pokus je bila uključena pozitivna kontrola (PK, tretman s 0,02 M CuSO4) te negativna kontrola (NK, tretman destiliranom vodom). Svi tretmani provedeni su u triplikatu. Nakon 3-dnevnog klijanja, pripremljen je homogenat biljnoga tkiva, a u supernatantu homogenata izmjerena je aktivnost antioksidacijskog enzima SOD pomoću komercijalnog kita kolorimetrijskom metodom. Prije samog mjerenja aktivnosti SOD u uzorcima, metoda je optimizirana ispitivanjem njene linearnosti i načina pripreme uzorka. Dobiveni rezultati aktivnosti SOD obrađeni su statistički (t-test, Excel; P ≤ 0,05). Utvrđeno je da je metode za određivanje aktivnosti SOD linearna (koeficijent linearnosti, R2 = 0,9406) s jednadžbom pravca y = 69,302x + 1,1463. Za određivanje aktivnosti SOD u homogenatu biljnoga tkiva optimalnim se pokazalo razrijeđenje supernatanta homogenata uzorka 2x s pojačivačem za uzorke. U klijanaca bijele gorušice nakon 3-dnevnog tretmana s 1,5 ml ekstrakta žljezdastog nedirka aktivnost SOD značajno je pala (52%) u odnosu na NK (100 %, P ≤ 0,05). S povećanjem doze ekstrakta, u klijanaca bijele gorušice zabilježen je porast aktivnosti SOD (3 ml: 73 %, 6 ml: 80 %). U klijanaca rotkvice 3-dnevni tretmana s ekstraktom žljezdastog nedirka uzrokovao je postepeni pad aktivnosti SOD te je u odnosu na NK (100 %) najniža aktivnost SOD (86 %) bila nakon tretmana s 3 ml ekstrakta. Porast aktivnosti SOD nakon 3-dnevnog tretmana s višim dozama ekstrakta žljezdastog nedirka (3 ml i 6 ml zabilježen u klijanaca bijele gorušice i 6 ml zabilježen u klijanaca rotkvice) može se objasniti odgovorom biljke na vanjski utjecaj, odnosno povećanoj sintezi enzima SOD kao odgovor na stres. S obzirom da je značajniji pad aktivnosti SOD zabilježen u klijanaca bijele gorušice u odnosu na klijance rotkvice može se zaključiti da rotkvica ima razvijeniji antioksidacijski sustav. Dobiveni rezultati pokazuju da je oksidacijski stres mehanizam alelopatskog djelovanja žljezdastog nedirka.