Znanstvenici posljednjih desetljeća ukazuju na sve izraženije klimatske promjene. Povećane razine ugljikovog dioksida, povišenje temperature na globalnoj razini i velike količine oborina imaju utjecaj na pojavu novih vrsta plijesni koje proizvode mikotoksine, kao i na povećanu kontaminaciju usjeva. Razvoj preventivnih modela za sprječavanje kontaminacije plijesnima bitni su iz gospodarskog, ali i zdravstvenog aspekta. Prikupljeni su uzorci kukuruza, pšenice i ječma iz skladišta sjeverne, istočne i središnje Hrvatske na proljeće 2021. godine. Analizom koncentracije plijesni utvrđen je statistički značajan porast srednje vrijednosti koncentracija na uzorcima kukuruza i to s područja središnje Hrvatske (1,07 x 107 CFU/g na DG-18 podlozi i 9,1 x 106 CFU/g na DRBC podlozi). Plijesni s najučestalijom pojavom su one iz roda Penicillium, Aspergillus sekcija Aspergillus i rod Fusarium (koji prevladava na kukuruzu). Također, na nekoliko uzoraka se pojavljuju plijesni iz roda Aspergillus sekcije Flavi koje su poznate po produkciji izrazito toksičnih aflatoksina. Kako bi se spriječila kontaminacija u skladištima, potrebno je osigurati dobru proizvođačku praksu (GMP). Žitarice je potrebno sušiti na način da razina vlage bude ispod razine pogodne za razvoj plijesni (aw ≤ 0,65), potrebno je spriječiti prisustvo insekata koji bi oštetili zrno i važno je omogućiti adekvatno strujanje zraka. Važno je na globalnoj razini smanjiti emisiju stakleničkih plinova kako bi se ublažile sve izraženije klimatske promjene koje nepogodno mogu utjecati na razvoj plijesni.