| Abstract | Ovaj diplomski rad posvećen je proučavanju utjecaja gama zračenja na mikobiotu platna. Konkretno, u pokusu je
korištena gljivica vrste roda Cladosporium koje su prepoznate kao jedne od najrezistentnijih vrsta gljivica, kao i mikroba
općenito, na gama zračenje. Pozadinski motiv za provođenje ovakvih vrsta ispitivanja zapravo je očuvanje i prevencija
oštećenja predmeta kulturne baštine čija je vrijednost neprocjenjiva. Naime, gama zračenje pokazalo se kao iznimno
korisna metoda sterilizacije predmeta, čije su prednosti, ali i potencijalne mane navedene u ovom radu. Diplomski rad
rađen je u suradnji s Institutom Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu gdje su prethodno pripremljeni uzorci i zračeni. U
pokusu je korišteno laneno platno, izrezano na jednake komade, homogenizirano i prethodno sterilizirano u autoklavu.
Ispitivan je utjecaj gama zračenja na dvije grupe uzoraka (jedna grupa inokulirana vrstom roda Cladosporium, dok druga
nije) pri različitim kombinacijama doza i brzina zračenja te je nakon nasađivanja i inkubacije promatran broj preživjelih
kolonija pri određenim uvjetima. Korištene doze zračenja bile su 2, 5, 10, 15 i 20 kGy, a brzine 0,04, 0,1, 0,2, 0,4 te 6,7
Gy/s. Rezultati su pokazali neočekivanu odsutnost kladosporije, čije su kolonije zamijenile kolonije neidentificiranog
bijelog kvasca koji je preživljavao i pri višim dozama zračenja. Najučinkovitijom se pokazala doza zračenja od 20 kGy,
iako su čak i pri tolikom zračenju neke kolonije preživjele, a što se tiče brzine, učinkovitije su se pokazale male brzine
doze 0,04 i 0,1 Gy/s, kao i najveća brzina od 67 Gy/s. Potrebno je napraviti identifikaciju nepoznatog kvasca
molekularnim metodama te istražiti moguće mehanizme otpornosti na gama zračenje kao i moguću ulogu kvasca u
suzbijanju rasta kladosporije. |
| Abstract (english) | This thesis is dedicated to the study of the influence of gamma radiation on canvas’ microbiota. In particular, a fungus
of the genus Cladosporium was used in the experiment, which was recognized as one of the most resistant species of
fungi, as well as microbes in general, to gamma radiation. The background motive for conducting these types of research
is actually the preservation and prevention of damage of cultural heritage objects which value is invaluable. Namely,
gamma radiation has proven to be an extremely useful method of sterilizing objects, whose advantages, but also potential
disadvantages, are listed in this paper. The thesis was done in cooperation with the Ruđer Bošković Institute (RBI) in
Zagreb, where samples were previously prepared and irradiated. Linen cloth, cut into equal pieces, homogenized and
previously sterilized in an autoclave, was used in the experiment. The effect of gamma radiation on two groups of
samples (one group inoculated with a species of the genus Cladosporium, while the other was not) at different
combinations of dose and dose rate of radiation was investigated, and the number of surviving colonies under certain
conditions were observed after inoculation and incubation. The radiation doses used were 2, 5, 10, 15 and 20 kGy,
velocities of 0.04, 0.1, 0.2, 0.4 and 6.7 Gy / s. The results showed an unexpected absence of Cladosporia, whose colonies
replaced colonies of unidentified white yeast that survived even at higher radiation doses. The radiation dose of 20 kGy
was the most effective, although even with that radiation some colonies survived, and in terms of speed, the efficiency
is shown by the lowest doses of 0.04 and 0.1 Gy / s, as well as the highest speed of 6.7 Gy / s. It is necessary to make an
accurate identification of the unknown yeast in order to be able to discover the cause of its appearance. |
