U ovom radu istraživane su plijesni, ubikvitarni mikroorganizmi i jedni od najvažnijih uzroka propadanja predmeta kulturne baštine. Dekontaminacija ovih predmeta može se učinkovito i sigurno provesti gama zračenjem. Međutim, doza i brzina zračenja moraju biti pažljivo odabrane kako bi se polučio što bolji antifungalni učinak bez oštećivanja materijala. U radu je proučavan utjecaj γ- zračenja na prirodnu mikobiotu papira i platna i na odabrane vrste inokuliranih kolonizatora (Aspergillus jensenii, Cladosporium sphaerospermum i Trichoderma harzianum). Uzorci s inokuliranim plijesnima ozračeni su dozom 2 kGy primijenjenom u dvije brzine (0,098 i 9,8 Gy/s). Oporavak plijesni praćen je 0., 7., 14. i 28. dan nakon zračenja. Apsorpcijska doza gama zračenja u iznosu od 2 kGy dovoljna je za dekontaminaciju vrsta Aspergillus jensenii i Trichoderma harzianum, neovisno o brzini zračenja. Vrsta Cladosporium sphaerospermum pokazala se vrlo otpornom na djelovanje gama zračenja u dozi od 2 kGy te se njezin porast zabilježio već 0. dan nakon zračenja, neovisno o brzini kojom je zračenje primijenjeno. Platno se zbog obrade tutkalom pokazalo povoljnijom podlogom od papira za razvoj kolonija plijesni. Bolji antifungalni učinak zabilježen je, u većini slučajeva, primjenom zračenja većom brzinom (9,8 Gy/s), međutim, zabilježeni fenomen točkaste kontaminacije platna i papira donekle onemogućava donošenje jednoznačnog zaključka o učinkovitosti pojedinih brzina zračenja. Osim toga, neke vrste plijesni (kladosporije i alternarije) pokazale su veću radiorezistenciju od drugih.