Plijesni imaju ključnu ulogu u destrukciji predmeta kulturne baštine. Međutim, njihovu destruktivnu aktivnost učinkovito i sigurno zaustavlja gama zračenje. U ovom radu istraživan je utjecaj gama zračenja na prirodnu mikobiotu papira i platna, te na odabrane vrste inokuliranih kolonizatora (Aspergillus jensenii, Cladosporium sphaerospermum i Trichoderma harzianum). Uzorci su tretirani pomoću izvora u Laboratoriju za radijacijsku kemiju u dozimetriju (LRKD) Instituta Ruđer Bošković (IRB). Primijenjena je apsorpcijska doza od 50 kGy u dvije brzine zračenja (0,1 i 9,8 Gy/s). Mikrobiološka analiza ozračenih uzoraka provedena je 0., 7., 14. i 28. dan nakon zračenja. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da apsorpcijska doza od 50 kGy gotovo potpuno uništava sve vrste plijesni (prirodnu mikobiotu, odnosno namjerno inokulirane primarne, sekundarne i tercijarne kolonizatore) i njihove spore na ozračenim uzorcima, bez obzira na brzinu zračenja i bez pojave recidiva. Izuzetak je porast po jedne kolonije sterilnog micelija nakon 7., 14. i 28. dana nakon zračenja. Ovakvi rezultati su očekivani s obzirom da je 25 kGy referentna doza sterilizacije zračenjem. Problem kod visokih doza gama zračenja je što do izražaja dolaze nedostaci samog zračenja. Naime, prema literaturnim podacima mijenjaju se kemijska, fizička i mehanička svojstva papira, što rezultira dodatnim oštećenjima ozračenih materijala. Dakle, u postupku zaštite predmeta kulturne baštine nužan je interdisciplinarni znanstveni pristup u kojem se uz mikrobiološke analize mora proučavati utjecaj zračenja na organski materijal na molekularnoj razini.