Pretpostavka mnogih teorija ljudskog ponašanja je da su ljudi racionalni. Međutim, postoje razni problemi u kojima iskustvo i emocije utječu na naše odluke, a koje tradicionalne financijske teorije ne mogu objasniti. Bihevioristička teorija financija je relativno nova disciplina koje kombinira bihevioralnu i kognitivnu psihologiju sa tradicionalnim financijskim teorijama kako bi objasnila zašto ljudi donose iracionalne financijske odluke. Jedan od primjera koje tradicionalne teorije ne mogu objasniti je Ellsbergov eksperiment u kojem nisu poznate vjerojatnosti svih mogućih događaja. Ellsbergov eksperiment moguće je objasniti pomoću Choquetove očekivane korisnosti. Eksperimenti upućuju na to da ljudi deformiraju vjerojatnost ovisno o tome je li ona mala ili velika te korisnost ovisno o tome je li neki iznos doživljen kao dobitak ili gubitak. Ove deformacije uvažava teorija izglednosti Kahnemana i Tverskog, koja je zbog izbora stohastički dominiranih prospekata modificirana u kumulativnu teoriju izglednosti. Dhami i al-Nowaihi ponudili su kompozitnu kumulativnu teoriju izglednosti koja dozvoljava da donositelji odluke imaju različitu percepciju rizika. Na kraju, dani su neki od razloga zašto se sudionici financijskog tržišta ponašaju iracionalno što često nije u njihovom najboljem interesu. Također, ponuđena je analiza dionica pomoću kapacitivne vrijednosti sa statičkim i dinamičkim referenciranjem koja uvažava deformaciju vjerojatnosti i korisnosti.