Istraživan je učinak kvercetina u laboratorijskim uvjetima na zelenu hidru Hydra viridissima Pallas i pripadajuću endosimbiotsku algu. Kvercetin je najviše proučavani flavonoid poznat po svojim antioksidativnim svojstvima koja su dobro istražena, no u nekim slučajevima kvercetin može djelovati prooksidativno. Hidre su tretirane s četiri koncentracije kvercetina u trajanju od tri dana i uspoređene s kontrolnom skupinom. Eksperiment je ponavljan tri puta. Upotrebom svjetlosne mikroskopije, morfometrije te makroskopskih opažanja praćene su morfološke i citološko-histološke promjene te promjene u ponašanju zelene hidre, dok je na endosimbiotskoj algi praćena vijabilnost i dioba, oblik i veličina stanica i kloroplasta, razina oštećenja, intenzitet zelene boje kao i povezanost nastalih promjena s koncentracijom toksikanta. Rezultati su pokazali različite morfološke promjene na tijelu hidre kao i promjene u ponašanju: depigmentacije, različite deformacije, migracije, poremećaje u kretanju, sporo reagiranje na mehanički podražaj i mortalitet. Utvrđene su i različite histopatološke promjene na tijelu hidre. Na algama su također nastale različite promjene u obliku i veličini stanica i kloroplasta te intenzitetu zelene boje. Koncentracija kvercetina 0,25 g/L pokazala se prijelaznom koncentracijom prilikom koje su uočene intenzivne subletalne promjene u ponašanju te u morfološkoj i histološkoj strukturi. Koncentracija 0,3 g/L dovela je do ireverzibilnih promjena i gotovo LC50. Na temelju dobivenih rezultata izveden je najvažniji zaključak da kvercetin u navedenim uvjetima pokazuje mogući prooksidativni učinak na zelenu hidru.