Zakonska kategorija “veliki grad” uvedena je u hrvatski sustav lokalne samouprave 2005. Granicu na svega 35.000 stanovnika, pri čemu se granica računa po podatku za čitavu jedinicu, a ne po broju stanovnika u centralnom naselju. Dobili su dvije dodatne skupine poslova, u usporedbi s drugim općinama i gradovima: održavanje javnih cesta te izdavanje građevinskih, lokacijskih i sličnih dozvola i akata prostornog uređenja. Na njihovom su teritoriju za te poslove nadležnost istodobno izgubile županije. Zakonodavac s velikim gradovima po ovlastima izjednačio i one koji nemaju 35.000 stanovnika, ali su sjedišta županija. U Republici Hrvatskoj postoji 17 velikih gradova koja su imaju više od 35.000 i 8 gradova koji imaju manje od 35.000 stanovnika ali su gradovi sjedišta županija. Veliki gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija, pored poslova određenih Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi , na svom području mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. Grad Sisak je grad koji ima više od 35.000 stanovnika a ujedno je i grad koji je središte županije. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi definiran je kao veliki grad koji ima mogućnost obavljati poslove iz djelokruga županije na svom području. Zbog politički neprihvatljivog odnosa sa Sisačko – moslavačkom županijom Grad Sisak ne obavlja poslove iz djelokruga županije na svom području. Postoje određeni oblici suradnje u pojedinim poslovima samoupravnog djelokruga Grada Siska i Sisačko – moslavačke županije. U obavljanju poslova obrazovanja Grada Siska i Sisačko – moslavačke županije jedini oblik suradnje pronalazimo u Sporazumu o suradnji i sufinanciranju Projekta „ Zamjene stolarije na pročeljima zgrade Gimnazije Sisak“, Primjer suradnje u obavljanju poslova socijalne skrbi na projektu „Dnevni boravak 3 + 2“ te odnos Grada Siska i Sisačko – moslavačke županije iz području prometa na primjeru sporazuma o preuzimanju cesta utvrđenih odlukom o cestama na području Siska koje prestaju biti razvrstane u javne ceste. Odnos između Grada Siska i Sisačko - moslavačke županije na području zdravstva uopće ne postoji. Politička situacija nije povoljna za odnos Grada Sisak i Sisačko – moslavačke županije. Odnos je narušen zbog suprotnih strana političkih stranaka koje čine izvršnu vlast lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Godine 2013. održan je prvi radni sastanak. Gradonačelnica je izjavila da je ovaj susret dva izaslanstva presedan u međusobnim odnosima grada i županije i ubuduće će se sastanci sa županicom održavati jednom mjesečno, a u širem izaslanstvu svaka tri mjeseca. Nažalost to je bio prvi i posljednji takav sastanak. Problem odnosa Grada Siska i Sisačko - moslavačke županije leži u političkom odnosu. Izvršna vlast Grada Sisak u političkoj je suprotnosti u mišljenju, stavu i programu izvršnoj vlasti Sisačko – moslavačke županije. Tu nastaje jaz koji vladajući ne mogu, prvenstveno na osobnoj razini, premostiti.