Osnovno je pravilo da članovi društva kapitala ne odgovaraju za obveze društva. Tako ZTD propisuje da dioničari kod d.d.-a i članovi d.o.o.-a ne odgovaraju za obveze tih društva. Kako je rizik članova u tom slučaju ograničen samo na ono što su uložili u društvo, društva kapitala se često koriste u praksi zbog disperzije rizika i pribavljanjem svih koristi dobrog poslovanja. Privilegij neodgovornosti članova za obveze društva proizlazi iz načela odvojenosti pravnog subjektiviteta. Ono dovodi do toga da je društvo u personalnom i imovinsko-pravnom smislu odvojeno od članova društva i da ti članovi ne odgovaraju za obveze društva. Takva odvojenost članova, tzv. “zaštitni veo“ pravne osobnosti između članova i društva može dovesti do određenih zlouporaba na štetu vjerovnika. Proboj isključuje primjenu načela odvojenosti i dovodi do toga da vjerovnici mogu izravno namiriti svoju tražbinu od imovine članova društva. Proboj također može nastupiti kod povezanih društva te tada vjerovnici ovisnog društva mogu izravno ostvarivati svoja potraživanja prema vladajućem društvu. Zakon o trgovačkim društvima propisuje kao iznimku od načela odvojenost pravnog subjektiviteta, da onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkog društva ne odgovara za obveze društva, ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze, što je potvrdio i Visoki trgovački sud RH.. Miješanje imovina, potkapitalizacija društva i vladajući položaj su karakteristični slučajevi koji utječu na postojanje proboja pravne osobnosti. Novelom OPZ-a iz 2012. godine proširen je krug zakonskih jamaca za porezne obveze trgovačkih društava na članove društva, članove uprave i izvršne direktore društva te na povezana društva, ako se u posebnom poreznom postupku utvrdi da su zlouporabili svoje ovlasti i time onemogućili naplatu poreznog duga od društva. U slučaju proboja članovi odgovaraju vjerovnicima osobno, neposredno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Na odgovornost člana primjenju se odredbe o solidarnom jamstvu.