Poslovna sposobnost svojstvo je osobe da svojim vlastitim djelovanjem stječe prava i obveze. Postoje dvije kumulativne pretpostavke za lišenje poslovne sposobnosti, postojanje duševnih smetnji ili drugih uzroka, te nemogućnost osobe da se sama brine o svojim potrebama, pravima i interesima i/ili zbog takvih smetnja ugrožava prava i interese drugih osoba. Svatko može obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi lišenja poslovne sposobnosti određene osobe, a postupak će se pokrenuti ili na prijedlog centra za socijalnu skrb, bračnog druga osobe prema kojoj se provodi postupak, njezinih krvnih srodnika u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja ili to pak može učiniti sud po službenoj dužnosti. Sud će prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine. Novi Obiteljski zakon iz 2015. ukida potpuno lišenje poslovne sposobnosti i zahtjeva da sudovi u svojim rješenjima iscrpno navode sva ona prava kojih su osobe lišene. Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom u članku 12 navodi: Države stranke će prihvatiti da osobe s invaliditetom imaju pravnu sposobnost i poslovnu sposobnost na jednakoj osnovi kao i druge osobe u svim aspektima života, međutim prema tumačenju obiteljskopravnih stručnjaka ako je riječ o teškim oblicima invaliditeta, odnosno duševnih smetnji, nije u potpunosti isključen institut lišenja poslovne sposobnosti niti sustav skrbničke zaštite kakav danas imamo u Republici Hrvatskoj. UN Odbor za prava osoba s invaliditetom te Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom zalažu se za ukidanje sustava zamjenskog odlučivanja te za uvođenje instituta pomagača u odlučivanju.