Ovim radom sustavno se prikazuje međunarodnopravno uređenje diplomatske valize, njezine zaštite te statusa osoba kojima je povjerena otprema valize, a ukratko se izlažu ključni momenti koji su pridonijeli razvoju diplomacije i međunarodnog prava. Još od vremena kodifikacijske konferencije koja je prethodila donošenju Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. pravno uređenje diplomatske valize ne prestaje biti predmetom rasprava. Praksa je pokazala da zbog zaštite koju uživa, diplomatska valiza nerijetko biva predmetom zloupotrebe. Tako su zabilježeni recentni slučajevi krijumčarenja drogom, oružjem, raznim umjetninama pa čak i ljudima. S obzirom na činjenicu da pravni režim zaštite diplomatske valize mora udovoljiti s jedne strane zahtjevu za nepovredivost službene komunikacije te s druge legitimnim sigurnosnim interesima država primateljica i trećih, tranzitnih država, međunarodna zajednica ulagala je napore kako bi se u pogledu ovog pitanja postigao kompromis. Neke države, nezadovoljne rješenjima Bečke konvencije stavile su rezervu na članak 27. kojim se regulira diplomatska valiza. Možda najsporniji segment diplomatske valize je pitanje mogućnosti pregleda iste neinvazivnim sredstvima kao što su rendgenske i elektroničke metode . Dok su jedni izričito protiv bilo kakvog pregleda, drugi tvrde da ona provjera koja omogućuje pregled diplomatske valize bez da se kompromitira njezin integritet u smislu sadržaja nije u suprotnosti s Bečkom konvencijom.