U radu se prikazuju analize postojećih podataka o klizištima u Gradu Zagrebu: inventara klizišta iz 1979. i 2007. godine; i geotehničkih izvješća o detaljnom istraživanju klizišta. Svrha ovih analiza bila je dobiti uvid u raspoloživost podataka o klizištima, kao i podatke o dimenzijama klizišta i uzrocima klizanja. Također su izrađene i karte korištenja zemljišta za testno područje hrvatskojapanskog projekta u podsljemenskoj zoni: generalni urbanistički plan grada Zagreba u mjerilu 1:10.000, postojeće stanje iz 1986. godine; hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5.000; i ortofoto snimci iz 2007. godine (mjerilo 1:5.000). Na kartama korištenja zemljišta izdvojene su sljedeće klase: urbana područja, zelene površine i ceste. Usporedba podataka o klizištima i podataka o korištenju zemljišta načinjena je prostornim analizama u GIS-u, a izračunate su gustoće klizišta u klasama namjene zemljišta. Na temelju svih provedenih analiza postojećih podataka zaključuje se sljedeće: potrebno uspostaviti jedinstveni arhiv geotehničkih izvješća na razini Grada kako bi podaci o istraživanim klizištima bili lako dostupni; potrebno je uspostaviti bazu podataka o klizištima sa sažetim prikazom podataka o svim registriranim klizištima i pripadajućom dokumentacijom izvora podataka; za istražena klizišta moguće je napraviti 3D model klizišta u softveru AdCALC3D u svrhu vizualizacije opasnosti (hazarda) i ugroze (rizika) od određenog klizišta; potrebno je izraditi karte korištenja zemljišta za različita razdoblja, te ih usporediti s podacima o klizištima u GIS-u kako bi se dobile informacije o potencijalno opasnim lokacijama u odnosu na planiranu namjenu zemljišta. Sistematizacija podataka o klizištima daje korisne podatke za upravljanje Gradom u sustavu prostornog uređenja, gradnje i civilne zaštite.