Tlo je medij iz kojeg biljka usvaja hraniva. To je otvoreni sustav u komu se neprekidno odvija promet tvari i energije, gdje posebnu pozornost, s aspekta biljne proizvodnje, zauzimaju mobilna hranjiva. Smirivanje Đurđevačkih pijesaka započelo je potkraj 19. i početkom 20. stoljeća s radovima na pošumljavanju. Pošumljavanje je obavljeno sadnicama običnog (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) koji su tvorili vjetrobranski pojas dužine 150 m i 30 m širine. Naposljetku, pošumljavanje je završeno sadnicama običnog bagrema (Robinia pseudoacacia L.). Cilj istraživanja je utvrditi udio makro- i mikrohraniva na uzorcima tla metodom Mehlich-3, uzetih na području Đurđevačkih pijesaka u kulturama običnog bora (Pinus sylvestris L.), crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold) i bagrema (Robinia pseudoacacia L.), te usporediti dobivene rezultate sa kontrolnom plohom bez šumske vegetacije. Temeljem dobivenih rezultata napraviljena je statistička obrada podataka analiziranih elemenata (zajedno sa pH-vrijednostima izmjerenima u vodenoj (H2O) suspenziji uzoraka tla i u suspenziji u vodenoj otopini kalcijeva klorida (CaCl2)) za različite dubine tla (0 – 10 cm, 10 – 20 cm, 20 – 50 cm i 50 – 100 cm). Na kontrolnim plohama zabilježena je statistički značajno viša pH-vrijednost tla za sve dubine tla u odnosu na kulture običnog, crnog bora i bagrema, ali je i varijabilnost također znatno veća. S porastom dubine raste i pH-vrijednost na svim istraživanim plohama. Najveći udjeli fosfora su u kulturama bagrema, a najmanji udjeli su na kontrolnim plohama, kao i u slučaju kalija. Udjeli kalcija i magnezija nisu se statistički značajno razlikovali u odnosu na kontrolne plohe. Kontrolne plohe imaju najmanji udio sumpora na svim dubinama tla. Udio mikrohraniva (željezo, mangan) veći je u kulturama u odnosu na kontrolne plohe gdje postoje i statistički značajne razlike između njih. Generalno, najveći udjeli istraživanih mikro- i makrohraniva su u kulturama bagrema doksu najmanji na kontrolnim plohama bez šumske vegetacije. Prema rezultatima ovih istraživanja, na tla Đurđevačkih pijesaka s obzirom na status hraniva povoljnije utječu kulture bagrema u odnosu na kulture običnog i crnog bora.