Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera odreĎena je 21 ploha na kojima je izvršeno fitocenološko snimanje. Time je dobiven uvid u strukturu i florni sastav istraţivanog područja. Plohe su izdvojene u dvije biljne zajednice: Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957 corr. Puncer 1980) Marinček et al. 1993 i Helleboro nigri-Fagetum Zukrigl 1973 (Pelcer 1978 nom. illeg.). Istraţivane biljne zajednice pripadaju svezi Aremonio-Fagion i u njima pridolaze vrste iz te sveze (Daphne laureola, Cyclamen purpurascens, Aremonia agrimonoides, Cardamine trifolia, Helleborus niger, Knautia drymeia, Hacquetia epipactis, Ruscus hypoglossum, Cardamine kitaibelii, Cardamine enneaphyllos, Lamium orvala, Vicia oroboides, Cardamine waldsteinii, Calamintha grandiflora). Svojstvene i razlikovne vrste biljne asocijacije Omphalodo-Fagetum prema biljnoj asocijaciji Helleboro nigri-Fagetum su Abies alba sveze Abieti-Piceenion, Picea abies, Oxalis acetosella i Dryopteris dilitata razreda Vaccinio-Piceetea, Cardamine waldsteinii i Vicia oroboides sveze Aremonio-Fagion, Petasites albus, Carex sylvatica reda Fagetalia te Polygonatum verticillatum reda Adonestyletalia. Svojstvene i razlikovne vrste asocijacije Helleboro nigri-Fagetum prema asocijaciji Omphalodo-Fagetum su Acer obtusatum, Tamus communis, Sesleria autumnalis i Selinum silaifolium reda Quercetalia pubescentis, Viburnum lantana razreda Rhamno-Prunetea, Carex alba i Galium lucidum razreda Erico-Pinetea, Helleborus niger sveze Aremonio-Fagion, Cruciata glabra, Melica uniflora, Hepatica nobilis i Cephalanthera longifolia razreda Querco-Fagetea, Campanula trachelium reda Fagetalia te Buphthalmum salicifolium od ostalih vrsta. Specifičnost bukovo–jelovih sastojina na ovom području moţe se naglasiti u dva segmenta. Prvi dio se odnosi na izostanak nekih svojstvenih vrsta ove biljne zajednice. Na čitavom području istraţivanih ploha nije zabiljeţena u sloju grmlja prisutnost vrste Rhamnus alpinus ssp. fallax te u sloju prizemnog rašća vrsta Omphalodes verna. Calamintha gradiflora pojavljuje se samo na snimci 12. Drugi dio odnosi se na pridolazak vrsta indikatora dolomitne podloge iz reda Quercetalia pubescentis i druge. Carex alba pridolazi na više od 60%, a još su prisutne i Carex digitata, Helleborus niger, Laserpitium krapfii, Homogyne silvestris i Cirsium erisithales. Zbog izuzetne biološke raznolikosti i ljepote krajobraza stanište je potrebno trajno sačuvati. Potrebno je provesti daljnja detaljna sinekološko-vegetacijska te floristička istraţivanja.