| Abstract | Moždani udar označava naglo nastali poremećaj funkcioniranja živčanog sustava uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije koja traje dulje od 24 sata (prema novijoj definiciji simptomi koji traju dulje od 1 sat i/ili postoje slikovni dokazi o oštećenju moždanog tkiva). Prevencija je i dalje najbolji pristup moždanom udaru. Cilj prevencije jest smanjiti rizik od nastanka moždanog udara djelovanjem na čimbenike rizika. Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati su: dob, spol, obiteljska, prethodni moždani udar i nasljedni čimbenici. Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati su povezani sa stilom življenja: pušenje, tjelesna neaktivnost i pretilost, indeks tjelesne mase te opseg struk/bokovi, alkohol, stres, zloporaba opojnih droga, kontraceptivi i hormonsko nadomjesno liječenje. Bolesti koje predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara su hipertenzija, fibrilacija atrija, povišeni lipidi, šećerna bolest, značajna stenoza karotidnih arterija, homocistein, upala. Najvažnija početna pretraga dijagnostičke prirode namijenjena dijagnozi intracerebralnoga krvarenja je kompjutorizirana tomografija (CT). Moždani udar jest hitno stanje koje zahtijeva hitan prijevoz bolesnika u adekvatno opremljenu zdravstvenu ustanovu gdje će se učiniti hitna dijagnostička obrada i zbrinjavanje.
U zbrinjavanju moždanog udara sestrinska skrb ima značajnu ulogu. Skrb se usmjerava na stručno akutno zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom, ranu rehabilitaciju tijekom hospitalizacije, te dugotrajnu rehabilitaciju i skrb bolesnika s preboljelim moždanim udarom, potom na poznavanje protokola trombolize za akutno zbrinjavanje moždanog udara. Važno je i planiranje odgovarajuće zdravstvene skrbi bolesnika, provođenje predviđenih dijagnostičkih postupaka, savjetovanje o prehrani i svakodnevnim aktivnostima te profesionalna zdravstvena skrb o bolesniku i savjetovanje skrbnika. |
