Title Postporođajna depresija Title (english) Postpartum depression Author Ivana Španić Mentor Melita Sajko (mentor)Committee member Marija Božičević (predsjednik povjerenstva) Committee member Melita Sajko (član povjerenstva)Committee member Ivana Živoder (član povjerenstva)Granter University North Defense date and country 2021-09-21, Croatia Scientific / art field, BIOMEDICINE AND HEALTHCARE Abstract Postporođajna depresija vrsta je poremećaja raspoloženja povezana s porođajem, koja može
utjecati na oba spola. Simptomi mogu uključivati krajnju tugu, nedostatak energije, tjeskobu,
epizode plača, razdražljivost i promjene u načinu spavanja ili prehrane. Početak je obično između
jednog tjedna i jednog mjeseca nakon poroda. Postporođajna depresija također može negativno
utjecati na novorođeno dijete. Iako je točan uzrok postporođajne depresije nejasan, vjeruje se da
je uzrok kombinacija fizičkih, emocionalnih, genetskih i socijalnih čimbenika. To može uključivati
čimbenike kao što su hormonalne promjene i nedostatak sna. Čimbenici rizika uključuju prethodne
epizode postporođajne depresije, bipolarni poremećaj, obiteljsku anamnezu depresije, psihološki
stres, komplikacije poroda, nedostatak podrške ili konzumaciju opioidnih sredstava. Dijagnoza se
temelji na simptomima osobe. Iako većina žena nakon porođaja doživi kratko razdoblje
zabrinutosti ili poremećaja raspoloženja, na postporođajnu depresiju treba sumnjati kada su
simptomi ozbiljni i traju dulje od dva tjedna. Očekuje se da će medicinske sestre provoditi samo
one procjene i intervencije za koje imaju odgovarajuće kompetencije. Nadalje, imperativ je da
medicinske sestre traže odgovarajuće savjetovanje u slučajevima kada potrebe žene oboljele od
postporođajne depresije zahtijevaju multidisciplinarni pristup. Također je važno je napomenuti da
dijagnozu postporođajne depresije može uspostaviti samo klinički dijagnostički razgovor koji je
obavio obučeni stručnjak za mentalno zdravlje.
Abstract (english) Postpartum depression is a type of mood disorder associated with childbirth, which can affect
both sexes. Symptoms may include extreme sadness, lack of energy, anxiety, crying episodes,
irritability, and changes in sleep or diet. The onset is usually between one week and one month
after delivery. Postpartum depression can also negatively affect a newborn baby. Although the
exact cause of postpartum depression is unclear, it is believed that the cause is a combination of
physical, emotional, genetic, and social factors. This can include factors such as hormonal changes
and lack of sleep. Risk factors include previous episodes of postpartum depression, bipolar
disorder, a family history of depression, psychological stress, complications of childbirth, lack of
support, or opioid use. The diagnosis is based on the person’s symptoms. Although most women
experience a brief period of anxiety or mood disorders after childbirth, postpartum depression
should be suspected when the symptoms are severe and last longer than two weeks. Nurses are
expected to conduct only those assessments and interventions for which they have appropriate
competencies. Furthermore, it is imperative that nurses seek appropriate counseling in cases where
the needs of a woman with postpartum depression require a multidisciplinary approach. It is also
important to note that the diagnosis of postpartum depression can only be established by a clinical
diagnostic interview conducted by a trained mental health professional.
Keywords
postporođajna depresija
čimbenici rizika
žena
medicinska sestra
Keywords (english)
postpartum depression
risk factors
woman
nurse
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:122:477576 Study programme Title: Nursing Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Repository University North Digital Repository Created on 2022-03-22 14:14:52
