Posljednja financijska kriza koja je zahvatila svjetsku ekonomiju pa tako i Hrvatsku predstavlja veliki izazov za monetarnu vlast u Republici Hrvatskoj. Takvo stanje je dovelo do otežanog refinanciranja dugova privatnog i državnog sektora. Najveći uspjeh HNB-a još od Antiinflacijskog programa je postizanje i održavanje stabilnosti opće razine cijena. Niske stope inflacije postignute polovicom devedesetih ključni su čimbenik održanja makroekonomske stabilnosti u posljednjih deset godina. Hrvatska narodna banka kao instrumente monetarne politike koristila je u promatranom razdoblju: operacije na otvorenom tržištu, stalno raspoložive mogućnosti, obveznu pričuvu te ostale instrumente. Instrumenti monetarne politike podložni su promjenama koje uvjetuju okolnosti na financijskim tržištima. Njihova efikasnost mijenja se tijekom vremena, odnosno to znači da ih središnja banka povremeno modificira. U razdoblju od 2006. godine do danas HNB od operacija na otvorenom tržištu primjenjivala je: redovite operacije, operacije fine prilagodbe. Tijekom promatranog razdoblja najviša prekonoćna kamatna stopa ostvarena je u 2007. godini te se kretala se u rasponu od 0,92% do 14,59%. Najniža prekonoćna kamatna stopa ostvarena je u 2010. godini kada se kretala u rasponu od 0,39% do 2,86%. U razdoblju od 2011. godine do 2013. godine operacije na otvorenom tržištu se ne primjenjuju zbog visoke likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu. Tijekom 2008. godine redovite operacije su bile glavni instrument kreiranja likvidnosti, primjenjivale su se do 2009. godine nakon toga više nisu bile u upotrebi zbog visoke likvidnosti bankarskog sustava. Tijekom 2008. godine banke su na aukcijama nudile različite kamatne stope i sudjelovale s više ponuda; na šest održanih aukcija ponude banke su u potpunosti odbijene. U sklopu operacija na otvorenom tržištu HNB je u lipnju 2006. godine provela prve operacije fine prilagodbe. Tijekom promatranog razdoblja najveća kreirana likvidnost ostvarena je u 2007. godini kada je iznosila 1,3 mlrd kuna. U 2008. godini kao prihvatljiv kolateral koristio se trezorski zapis MF-a u kunama. Nakon čega se više operacije fine prilagodbe nisu koristile. Strukturne operacije od 2006. godine do danas nisu bile korištene. Idući instrument kojim se HNB koristila su stalno raspoložive mogućnosti u okviru kojeg koristi lombardne kredite te novčane depozite. Najviša kamatna stopa na korištenje lombardnog kredita iznosila je 9% te se koristila od 2008. godine do 2010. godine, dok je najniža kamatna stopa bila 5% i to u 2013. i 2014. godini. Tijekom 2010. do 2013. godine lombardni kredit nije korišten. Sljedeći instrument koji je koristila su novčani depoziti; banke su tijekom 2006. godine intenzivno koristile mogućnost prekonoćnog deponiranja. Najviši prosječni iznos korištenja ostvaren je u 2013. godini u iznosu od 6,5 mlrd a najniži je iznosio 3,9 mlrd kuna i ostvaren je u 2010. godini. Zatim dolazimo do obveznih pričuva, u promatranom razdoblju stope obvezne pričuve su se mijenjale. Najviša primjenjivana stopa obvezne pričuve u Hrvatskoj je iznosila 17% dok je najniža primjenjivana stopa iznosila 12% te je bila primjenjivana u 2013. godini u prosincu. Središnja banka tijekom 2006. godine dodatno pooštravala postojeće te uvodila nove instrumente za usporavanje i zaustavljanje rasta inozemnog duga te je tako uvela mjeru za ograničavanje rasta inozemnog zaduživanja. U veljači 2009. HNB je donijela Odluku o prestanku važenja Odluke i posebnoj obveznoj pričuvi na obveze po izdanim vrijednosnim papirima. Upis obveznih blagajničkih zapisa je uveden kako bi se ograničio rast plasmana banaka, koji neizravno pridonosi smanjenju rasta inozemnog duga banaka i stabilizaciji manjka na tekućem računu platne bilance. U studenom 2009. godine HNB je donio Odluku o prestanku važenja Odluke o upisi obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, kojom je ukinuta obveza banaka da upisuju obvezne blagajničke zapise za porast plasmana po stopi višoj od dopuštene. Na kraju dolazimo do posljednje podjele instrumenata kojima se koristila središnja banka u promatranom razdoblju, to su ostali instrumenti u koje izmeĎu ostalih spadaju blagajnički zapisi. Obvezni blagajnički zapisi upisani su 11. prosinca 2013. u iznosu od 3,9 mlrd. kuna, a na kraju godine iznosili su 3,6 mlrd. kuna. U razdoblju d 2006. godine do 2010. nisu se izvodili. Što se tiče unutardnevnih kredita oni su najviše korišteni u 2007. godini, odnosno ukupno 99 dana u prosječnom iznosu 0,6 mlrd kuna. Najmanje su korišteni tijekom 2011. godine, samo tri dana. Monetarna politika koju provodi HNB najviše se očitovala u segmentu reguliranja tečaja i obveznih rezervi te kontroli inflacije. Ona je vodila računa prvenstveno o stabilnosti cijena i financijskoj stabilnosti ali i stabilnosti tečaja koje se u RH vezuje uz financijsku stabilnost. Monetarna politika imala je svoj dio odgovornosti u razini cijena koja je veća nego u usporedivim zemljama čime se smanjuje konkurentnost našeg gospodarstva. Unutar prioriteta HNB-a svakako je bio gospodarski rast odnosno HNB poticala je rast vodeći protucikličku monetarnu politiku u postojećoj gospodarskoj situaciji i kreirala dodatnu likvidnost, te smanjivala bankama troškove davanja kredita i na taj način poticala rast. Ono na što bi monetarna vlast trebala obratiti više pozornosti je značajniji angažman oko smanjivanja kamatnih stopa što bi pridonijelo oporavku gospodarstva. Veliki utjecaj na provoĎenje monetarne ali, i od nje neodvojive fiskalne politike, ima ulazak RH u Europsku Uniju, čime je 'uzet' dio fiskalne i monetarne neovisnosti te je potrebno prilagoditi se tim okvirima.