Otkad postoje svijet i novac, postoji i pojam financijska kriza koji se povećanjem korištenja internetske tehnologije, masovnih medija i društvenih mreža može čuti sve češće. Financijske krize u svijetu su se pojavljivale iz razloga koji su bili različitih karaktera kao što su ratovi, prirodne i nukelarne katastrofe, socijalni nemiri te nejednakosti u društvu. Današnje krize nisu samo uzrokovane prethodno nabrojanim razlozima, već se tu uključuje i utjecaj globalizacije, crpljenja resursa te neadekvatnih ekonomskih politika. 2008. godine je izbila velika globalna financijska kriza koja je najveću štetu napravila zemljama u razvoju te najzaduženijim zemljama. Jedna od zemalja koje su bile najviše pogođene je bila Grčka koja je dodatno pogoršala svoju ionako lošu financijsku „krvnu sliku“. Nakon 2008. godine je krenula akcija spašavanja Grčke od raznih europskih i svjetskih institucija koji su kroz brojne pakete financijske pomoći pokušavali pomoći Grčkoj da smanji svoje svoja dugovanja i proračunski deficit koji je Grčka stvorila svojim nerazumnim zaduživanjem. Osim proračunskog deficita, Grčka je svojom neodgovornom financijskom politikom svoj narod dovela do dosad neviđene stope nezaposlenosti,velikog pada inudstrijske prozvodnje te pada BDP-a. Iako su se od 2017. godine počele nazirati promjene te je država značajno smanjila svoj javni dug, Grčku u narednih desetak godina čeka težak i mukotrpan rad kako bi otklonila sve posljedice uzrokovane lošim financijskim politikama svojih bivših državnih lidera.