Porez na dohodak javlja se u vrijeme rastuće industrijalizacije, kada sve više ljudi ostvaruje dohodak čime se otvara mogućnost uvođenja dohotka kao novog predmeta oporezivanja. S obzirom na svoju slojevitost i tehniku ubiranja, porezni je oblik koji ulazi u krug najsloženijih poreznih oblika. Bitan preduvjet njegova uspješnog ubiranja je razvijeno gospodarstvo s visokom zaposlenošću, kvalitetno ustrojene računovodstvene i porezne službe te izražena spremnost poreznih obveznika na suradnju s poreznom vlašću. Porezni sustav u Republici Hrvatskoj uređen je na način da je reguliran Zakonima i posebnim propisima koji moraju biti usklađeni sa smjernicama Europske unije. Ovaj Završni rad obrađuje porez na dohodak kao neposredni, izravni porez u poreznom sustavu Republike Hrvatske kojim su obuhvaćene fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak. Definirane su i pojašnjenje vrste dohodaka s obzirom na izvor dohotka i to dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, drugi dohodak, te metodologija utvrđivanja porezne obveze i poreznih stopa i utvrđivanje poreznog razdoblja, navedeni su primici koji se ne smatraju dohotkom, te objašnjeni pojmovi osobnog odbitka kao neoporezivi dio dohotka i drugi.