Govedarstvo je najvažnija grana stočarstva. U razvijenim zemljama udio govedarstva iznosi 60-70 % vrijednosti stočarske proizvodnje i 40-50 % ukupne poljoprivredne proizvodnje. Proizvodnja mlijeka ima izuzetan proizvodno gospodarski značaj jer je namijenjena prehrani stanovništva. Smatra se kako je hranidba mliječnih krava jedan od najsloženiji procesa u proizvodnji mlijeka. Bez kvalitetne proizvodnja stočne hrana (krmnog bilja) kao i kvalitetne hranidbe nema ni uspješne proizvodnje mlijeka. Cilj ovog rada je bio procijeniti opće stanje na gospodarstvu, proizvodnju krmnog bilja koje se koristi u hranidbi mliječnih krava, kao i samu strukturu i kvalitetu obroka za mliječne krave. Za utvrđivanje navedenog cilja koristio sam se metodama intervjua s vlasnikom gospodarstva. Kod izračuna hranidbenih vrijednosti krmiva koja su zastupljena u obroku, kao i kod procjene hranidbenih obroka koristio sam se tablicama hranidbene vrijednosti krmiva, kao i tablicama hranidbenih preporuka potreba preživača od profesora Marenčića. Na gospodarstvo je ukupno 40 grla simentalske pasmine od kojih je 16 mliječnih krava, ostalo su telad, junad i junice. Krmiva za hranidbu stoke proizvode se na ukupno 25 ha, od čega je 18 ha u vlaništvu i 7 ha u višegodišnjem najmu. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka na gospodarstvu iznosi 6 100 kilograma mlijeka sa 4,2 % mliječne masti i 3,6 % bjelančevina. Iz svih prikazanih obroka vidljivo je kako se je koncentracija NEL-a u obrocima kretala od 5,42 MJ/kg ST do 5,57 MJ/kg ST i u prosjeku je iznosila 5,50 MJ/kg ST, dok se je koncentracija iSP kretala od 117,33 gr/kg ST do 119,91 gr/kg ST i u prosjeku je iznosila 118,64 gr/kg ST. Zajedno s povećanjem količine mlijeka, osim koncentracije energije i koncentracije proteina u obrocima se je povećavala i konzumacija ST tvari po kravi, i to s početnih 19,91 kg ST do gotovo maksimalne konzumacije od 21,65 kg ST. U prosjeku konzumacija ST po kravi je iznosila 20,78 kg. Navedeno povećanje konzumacije ST uzrokovalo je gotovo zanemarivo povećanje energetske koncentracije od svega 0,15 MJ/kg ST, kao i proteinske koncentracije od svega 2,58 gr/kg ST. Za razliku od energetske vrijednosti, proteinske vrijednosti i konzumacije ST s povećanjem proizvodnje mlijeka udio SV se je smanjio s početnih 25,06 % na 23,52 %, a u prosjeku je iznosio 24,27 %. Sveukupno gledajući može se zaključiti kako gospodarstvo unatoč nekim iznesenim nedostacima ima dobre temelje i kako se može nositi sa sve jačom konkurencijom koja vlada u proizvodnji mlijeka.