Povećanje poljoprivredne proizvodnje i primjena agrotehničkih mjera doveli su do negativnih okolišnih posljedica: javljaju se problemi vezani uz eroziju tla, dolazi do smanjenja biološke raznolikosti, onečišćenja tla i voda. Za monitoring podzemnih voda koriste se piezometri koji se lociraju na potencijalno ranjivim područjima i omogućuju motrenje razine podzemne vode i prikupljanje uzoraka za određivanje kakvoće. Agrokemikalije, posebice dušična gnojiva predstavljaju najveću opasnost od onečišćenja podzemnih voda na poljoprivrednim prostorima. Terensko istraživanje je postavljeno na području Biđ-Bosutskog polja gdje su na 35 lokacija postavljeni piezometri. Kakvoća podzemne vode u pokrovnom (talnom) dijelu profila praćena je na dubokim (4 m dubine) hidropedološkim piezometrima i na 5 hidrogeoloških piezometara (15 m dubine). Uzorci podzemne vode prikupljeni su svakih 60 dana i dostavljeni u laboratorij Zavoda za melioracije i analizirani na dušične spojeve: NO3-N i NH4-N i fosfate PO4-P. Spojevi su određeni spektrofotometrijski primjenom metode segmentiranog protoka na ionskom analizatoru vode. Na navedenom području analizirala se kakvoća podzemne vode obzirom na Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. U radu su se koristili podaci prikupljeni tijekom razdoblja 2016.- 2018. godine. Tijekom promatranog razdoblja bilježe se povećane koncentracije amonijaka i fosfata u dubokom akviferu. Koncentracije nitrata više od propisane dopuštene koncentracije zabilježene su u plitkom akviferu, ali ne i u dubokom. Uočena je povezanost količine oborina s povećanjem koncentracije dušičnih spojeva i fosfata u podzemnoj vodi.