Najznačajniji štetnici platane su mrežasta stjenica platane - Corythucha ciliata (Say, 1833) i platanin moljac miner - Phyllonorycter platani (Staudinger, 1870). Najznačajniji štetnik divljeg kestena je kestenov moljac miner - Cameraria ohridella (Deschka et Dimić, 1986). Ovi štetnici negativno utječu na zdravstveno stanje i vitalnost stabala domaćina. Posljedično štetama, narušene su funkcije gradskog zelenila u urbanom ekosustavu. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi vrijeme pojave i brojnost imaga i ličinki mrežaste stjenice platane, plataninog moljca minera i kestenovog moljca minera na području zagrebačke Dubrave. Istraživanje je provedeno od kraja travnja do sredine kolovoza u 2021. godini. Štetnici platane utvrđivani su na tri lokacije. Brojnost kestenovog moljca minera utvrđivana je na četiri lokacije. Dodatno, u vrtu Zavoda za zoologiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, postavljena je feromonska lovka kojom se pratio let mužjaka leptira kestenovog moljca minera. Tijekom istraživanja determinirani su svi štetnici. Svakih 14 dana pregledavani su listovi platane i divljeg kestena. Sa 10 stabala uzimano je po 10 nasumičnih listova, ukupno 100 listova za svaku vrstu. Ukupno je provedeno 9 pregleda. Brojnost mrežaste stjenice platane bila je najveća u Dankovečkoj ulici. Brojnost pronađenih stadija plataninog moljca minera bila je preniska za izvođenje konkretnih zaključaka. Brojnost kestenovog moljca minera redovito je bila najveća na stablima Športsko-rekreacijskog centra Grana-Klaka. Brojnost mužjaka leptira bila je najviša u zadnjem pregledu 16. kolovoza. Najniža brojnost štetnika platane i divljeg kestena bilježena je u Parku Diane Budisavljević. Provedenim istraživanjem utvrđeno je da mrežasta stjenica na području zagrebačke Dubrave razvija dvije generacije, a kestenov moljac miner tri generacije godišnje.