prikaz prve stranice dokumenta Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2016. urn:nbn:hr:204:458284
Klapač, Filip
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Oplemenjivanje bilja, genetika i biometrika

Citirajte ovaj rad

Klapač, F. (2016). Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:458284

Klapač, Filip. "Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:458284

Klapač, Filip. "Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:458284

Klapač, F. (2016). 'Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, citirano: 19.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:458284

Klapač F. Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet; 2016 [pristupljeno 19.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:458284

F. Klapač, "Oplemenjivanje jabuke na okolinske stresove", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:458284

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:458284
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovOplemenjivanje jabuke na okolinske stresove
Naslov (engleski)Breeding apple to enviromental stresses
AutorFilip Klapač
MentorSnježana Bolarić (mentor)
Član povjerenstvaSnježana Bolarić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMartina Skendrović Babojelić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaTihomir Miličević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAleš Vokurka (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
(Oplemenjivanje bilja, genetika i biometrika)
Zagreb
Datum i država obrane2016-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Sažetak
Jabuka (Malus x domestica Borkh.) je danas najvažnija voćna vrsta umjerenog klimatskog pojasa. Važnost genetske varijabilnosti unutar roda Malus kod oplemenjivanja je postojanje gena otpornosti u raznim divljim srodnicima jabuke. Konvencionalni i monosortni uzgoj uzrokuje lakše stvaranje novih rasa patogena, a povećava se i rezistentnost štetnika na insekticide. Nove otporne sorte jabuka posjeduju gene otpornosti na ekonomski najvažnije bolesti i štetnike kao što su: fuzikladij, pepelnica, bakterijska palež i biljne uši. Oplemenjivanje podloga usmjereno je na unošenje otpornih gena prema uzročniku bakterijske paleži i raku korjenovog vrata. Otpornost jabuke na mrazove i niske temperature omogućuje sigurniju proizvodnju u ekstremnim temperaturnim uvjetima Najčešća metoda hibridizacije kojom se stvaraju otporne sorte je povratno križanje. Pirimidizacijom gena unosi se veći broj major gena otpornosti i poligenetske otpornosti na bolesti i štetnike. Upotrebom molekularnih markera omogućuje se uspješnija selekcija potomstava i odabir roditelja.
Sažetak (engleski)
Nowadays, the apple (Malus x domestica Borkh.) is the most important fruit species of temperate climate zone. The importance of genetic variability within the genus Malus at breeding is presence of resistance genes in a variety of wild apples relatives. Conventional and monovarietal cultivation can easily create new races of the pathogen, and increase the resistance of pests to insecticides. New resistant apple varieties posses genes for resistance to economically important diseases and pests such as scab, powdery mildew, bacterial blight and aphids. Breeding rootstocks is focused on the introduction of resistant genes to fire blight and crown rot. Apple resistance to frosts and low temperatures allows safer production in extreme temperature conditions. The most common method of hybridization that create resistant varieties is a back crossing. A higher number of major resistance genes and polygenic resistance to disease and pests is introduced with gene pyramiding. Using molecular markers allows the successful selection of progeny and parental choice.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:204:458284
Studijski programNaziv: Hortikultura
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra inženjer/inženjerka hortikulture (mag. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
RepozitorijRepozitorij Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Datum i vrijeme pohrane2016-12-15 10:46:12

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij