Psihomotorički stimulansi, poput kokaina i metamfetamina utječu na neuronsku mrežu mijenjajući dopaminergičnu i serotonergičnu transmisiju uzrokujući neuroadaptivne promjene moždanih funkcija koje rezultiraju promijenjenim motoričkim sposobnostima. Istraživanja na vinskoj mušici - Drosophili melanogaster pokazuju da opetovana administracija volatiliziranog kokaina izaziva progresivno povećanje lokomotornog odgovora definirano kao lokomotorna senzitizacija. Ponovljenom administracijom, kokain aktivira dopaminsku transmisiju, no posljedice akutne ili ponovljenih administracija volatiliziranog metamfetamina kod Drosophile još nije poznat. Iako postoji nekoliko metoda za mjerenje lokomotorne senzitizacije u Drosophili, niti jedna nije u potpunosti zadovoljila sve uvjete za kvantitativno, reproducibilno, objektivno i visokoprotočno mjerenje. U ovom diplomskom radu razvili smo i validirali novu visokoprotočnu platformu koja će objektivno i reproducibilno inducirati i na individualnoj razini kvantificirati lokomotornu senzitizaciju Drosophile melanogaster na kokain i metamfetamin. Definirali smo razlike u mehanizmu djelovanja kokaina i metamfetamina te ulogu cirkadijalnih gena i gena dopaminskog sustava u regulaciji razvoja lokomotorne senzitizacije u odgovoru na te psihostimulanse. Naši rezultati potvrđuju kako važnu ulogu u regulaciji lokomotorne senzitizacije na kokain imaju Clock, period i cycle geni, te potencijalno VMAT u dopaminskim i Clock pozitivnim neuronima. Lokomotorna senzitizacija na metamfetamin ovisi o različitim genima od senzitizacije na kokain - Clkjrk te potencijalno D1 receptoru i VMAT u dopaminskim neuronima. Dakle, regulacija senzitizacije na kokain i metamfetamin se razlikuje u genetskim mehanizmima. Utvrdili smo da su za razvoj senzitizacije na oba psihostimulansa važni dopaminski transporteri - DAT te VMAT u period pozitivnim neuronima. Drosophila melanogaster kao modelni organizam u ispitivanju razvoja lokomotorne senzitizacije doprinijet će genetskom probiru i identifikaciji potencijalno ključnih gena koji sudjeluju u regulaciji razvoja bihevioralne senzitizacije na psihostimulanse što će u budućnosti pomoći razumijevanju molekularnih mehanizama u podlozi razvoja ovisnosti.