Euro je zajednička valuta velikog dijela država članica Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije. Euro se danas koristi u 19 zemalja članica. Kao obračunska jedinica euro je uveden 1.siječnja 1999, u 11 zemalja članica. Od 2002. godine hrvatska nacionalna valuta, hrvatska kuna fiksirana je za euro. Smatra se da je te godine bila najveća zmjena gotovine u povijesti. Možemo istaknuti kako je euro druga najveća svjetska valuta. Također, 60% ljudi izravno ili neizravno vezuje svoju valutu za euro. Od njegova osnivanja do danas euro je uvelo još 7 država članica, a možemo reći kako taj proces još dalje traje. Građani RH svoju štednju osiguravaju valutnom klauzulom dok je ista vrlo nepovoljna za njih prilikom uzimanja kredita. Vezivanje domaće valute za stranu pokazalo se kao problem zbog deficita trgovačke, proračunske i platne bilance. Mnogi dužnici koji su u Hrvatskoj uzeli kredite uz valutnu klauzulu na bazi švicarskoga franka, nakon što su uredno otplatili te kredite nekoliko godina, došli su u apsurdnu situaciju da je nakon višegodišnje uredne otplate njihov dug veći nego na početku razdoblja, kad su uzeli zajam. Razlog je tomu velika aprecijacija švicarskoga franka. Kada se govori o Hrvatskoj, realno je očekivati kako postojeća monetarna politika neće moći održati tečaj hrvatske kune za euro čija će posljedica biti zamjena kune eurom. S obzirom da sadašnja monetarna politika nije održiva, potrebno je odlučiti treba li prihvatiti eurizaciju ili poduzeti mjere smanjenja iste. Što će Republika Hrvatska dobiti sa uvođenjem eura, što će se dogoditi sa kreditima i depozitima građana na dan uvođenja eura, te koje su troškovi uvođenja eura detaljnije će biti objašnjeni tijekom ovog diplomskog rada.