Donacije hrane igraju važnu ulogu u današnjem svijetu, a pozitivno utječu na psihološko stanje darivatelja, a naposljetku i primatelja donacija. S obzirom da je broj siromašnih u odnosu na količinu doniranih sredstava još uvijek disproporcionalan, relevantna je pravodobna i uspješna organizacija sustava donacija. U tom slučaju su najvažnije aktivnosti banaka hrane koje svojim naporima i angažmanom pokušavaju maksimalno otkloniti posljedice deprivacije. Također, zavidnu ulogu imaju i neprofitne organizacije humanitarnog karaktera koje u suradnji s drugim dobrotvornim ustanovama, bankama hrane ili samostalno, organiziraju humanitarne akcije u sklopu kojih se prikupljaju materijalna i nematerijalna sredstva za potrebe socijalno isključenih i materijalno depriviranih ljudi. U zemljama EU poput: Italije, Mađarske, Engleske i Irske, donacije hrane su se pokazale i više nego uspješnima. Efikasno rješavanje problema gladi, neuhranjenosti i siromaštva ima puni potencijal u budućnosti ukoliko se uključi cijelo društvo. Banke hrane odabranih zemalja EU na godišnjoj osnovi objavljuju izvještaje o napretku po pitanju donacija, a brojke nerijetko prikazuju uspjeh, što prikazuje ujedinjenost i zajedništvo. Na taj način postoji mogućnost uključivanja većeg broja ljudi u humanitarne akcije. Posljedica ovisnosti pojedinaca o socijalnim pomoćima često proizlazi iz nezaposlenosti, koja predstavlja uzrok deprivacije. Uzročno-posljedična veza nezaposlenosti i deprivacije je rezultat nestabilnog psihofizičkog stanja pojedinaca, a time i socijalne isključenosti. Zaključno, ukoliko otpad iz kućanstava bude brojkom niži od količine donirane hrane, tada postoji mogućnost za maksimalnu redukciju gladi, a ukazuje na konačnu uspješnost organizacije sustava doniranja hrane - što je i krajnji cilj banaka hrane odabranih zemalja članica EU.