Depozitne nebankovne institucije u Republici Hrvatskoj vezane su uz pojam bankarstva i financijskog sustava, a kojima je osnovni cilj prikupljanje što većeg broja novčanih sredstava te njihovo plasiranje u financijske plasmane. U djelokrug poslova institucija ulaze i primanje novčanog depozita, uzimanje kredita, izdavanje zadužnica, emisija vrijednosnica te prodaja polica osiguranja. Depozitne nebankovne institucije dijele se na tri vrste, a to su: štedne banke, štedionice i kreditne unije. Poslovanje između banaka vodi se putem Hrvatske narodne banke koja daje odobrenje za rad u skladu sa zakonom. Banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi, a to su: pozajmljivanje kapitala fizičkim i pravnim osobama te ulaganje u instrumente tržišta kapitala. Svoju potražnju za stranom valutom banke zadovoljavaju na deviznom tržištu. Dvije najveće banke u Republici Hrvatskoj po ostvarenoj dobiti za prvi kvartal 2018. godine su Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka d.d. Glavna djelatnost stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj je rješavanje stambenog pitanja građana i to prikupljanjem i plasiranjem štednje pojedincima. Iako se radi o manjim iznosima, one postaju značajan izvor sredstava, tim više što se štednjom osiguravaju državna poticajna sredstva iz državnog proračuna. Kreditne unije su financijske institucije udružene putem Hrvatske udruge kreditnih unija radi obavljanja financijskih usluga za određeni sektor. Glavni cilj im je ostvarenje međusobnih interesa i financijske uzajamnosti članova, a nikako samo ostvarenje profita.